Razlika između verzija stranice "Bošnjaci"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
vraćeno
Red 97:
*utjecaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik- na različite načine u različitim vremenima
 
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od "srpsko-hrvatske" jezične matrice, kakva je nametana u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] U stvari nije se sporo odvajao, nego je kasno izmišljen.
 
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom povijesnih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. Srbi i Hrvati u Bosni su ranije mukali, a ond uvezli jezik iz Srbije i Hrvatske. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitoga identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen. Šta imaju da rešavaju identitet kada ga upravo proizvode!
 
*no, za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifuglane tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
Red 124:
[[Image:Grb_Sandzaka.jpg|thumb|200px|right|Zastava Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zeleno]], [[bijelo]], [[žuto]], i [[plavo]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[lijljan]] (lat. lillium bosniacum).
Prvi bošnjački simboli potječu iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer bošnjačke zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana i, zašto kriti, zastava sa dvoglavim belim orlom.
Bošnjačke zastave iz Osmanske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.