Razlika između verzija stranice "Norveški jezik"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
YurikBot (razgovor | doprinosi)
m Áîò Додаје: cs, hu, scn Мења: he
mNo edit summary
Red 27:
== Historija ==
 
Norveški jezik vuče svoje porijeklo iz [[Skandinavski jezik|sjeverno-germanskog jezika]] (također poznat i pod imenima <i>skandinavski</i> i <i>nordijski</i>) koji se govorio na prostoru [[Skandinavija|Skandinavskog poluostrvapoluotoka]] u prvih hiljadu godina nove ere. Skandinavski jezik se danas može vidjeti u formi [[rune|runa]] na prostoru čitave Skandinavije. Ovaj jezik je se vremenom podjelio na dvije podgrupe <i>zapadno nordijski</i> (norveški: <i>norrønt</i>) i <i>istočno nordijski</i>. Iz zapadno nordijskog su se s' vremenom razvili norveški, [[Islandski jezik|islandski]] i [[Farski jezik|farski]] dok su se iz istočno nordijskog razvili [[Švedski jezik|švedski]] i [[Danski jezik|danski]].
 
Dolaskom [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u Skandinaviju u [[10. vijekstoljeće|10. vijekustoljeću]] rune se prestaju koristiti i u upotrebu dolazi [[Latinica|latinica]]. Ime koje se koristi za jezik koji se u ovo vrijeme govori i piše na području Norveške je staro norveški (norveški: <i>Gammelnorsk</i>). Ovaj jezik je potpuno identičan sa jezikom koji se u isto vrijeme govori i piše na području [[Farska ostrva|Farskih ostrva]] i [[Island|Islanda]].
 
Dolazkom crne smrti u [[13. vijekstoljeće|13. stoljeću]] većina pismenih govornika ovog jezika umire i sa njima nestaje staro norveški kao pisana varijanta jezika. Tekstovi pisani poslije crne smrti su u pravilu pisani mješavinom švedskog, danskog i staro norveškog. Ovaj pismena varijanta jezika se označava kao <i>srednje norveški</i> (norveški: <i>mellomnorsk</i>). Unijom između Norveške i [[Danska|Danske]] i reformacijom (konvertiranjem iz katoličanstva u protestantizam) danski postaje zvanično korišten kao pismena varijanta norveškog jezika. Na [[Farski otoci|Farskim ostrvimaotocima]] i na Islandu[[Island]]u se nastavlja upotreba srednje norveškog koji se kasnije razvija u zasebne jezike: islandski i farski. Norveški, islandski i farski jezik se računaju kao zasebni jezici od [[15. vijekstoljeće|15. vijekastoljeća]]. Uvođenjem danskog kao pismene varijante norveškog jezika u norveški jezik ulaze mnoge pozajmice iz [[Njemački jezik|njemačkog]] i danskog jezika.
 
Preuzimanjem Norveške od strane [[Švedska|Švedske]] u [[1814]]. godini počinje diskusija o pisanoj varijanti norveškog jezika koja bih se razlikovala od danskog. Ova diskusija je izazvala podjelu javnosti na dva djela. Jedan dio je želio da se novi pisani norveški bazira na dijalektima koji nisu bili pod uticajemutjecajem danskog jezika. Najglasniji zagovaralac ove ideje je bio norveški prosvetitelj [[Ivar Aasen]]. Ova varijanta pisanog norveškog je u [[1929]]. godini zvanično dobila ime novo norveški. Drugi dio javnosti podržavao je ideju da se u danski pisani jezik koji se koristio u Norveškoj postepeno uvode norveške riječi i izbacuju danske. Ovaj dio javnosti je bio predvođen prosvetiteljom [[Knud Knudsen]]om. Ova varijanta norveškog jezika se prvobitno nazivala državni norveški (norveški: <i>riksmål</i>) da bih u [[1929]]. godini dobila svoje zvanično ime književno norveški.
 
U [[20. vijekstoljeće|20. vijekustoljeću]] Norveška država pokušava da ujedini novo norveški i književno norveški u jednu varijantu pisanog norveškog pod imenom zajedničko norveški (norveški: <i>samnorsk</i>). Velike reforme jezika bivajubile su provedene u [[1917]]., [[1938]]. i [[1959]]. godini. Zajedničko norveški nailazi na otpor u velikom djelu javnosti i država odustaje od ovog projekta sredinom 60-ih godina. Danas su obadvije varijante pisanog jezika zvanične.
 
Od [[1952]]. godine jezik je reguliran od strane Norsk språknemnd. U [[1972]]. godini reguliranje jezika je preuzeo Norsk språkråd.
 
== Klasifikacija jezika ==
[[Image:Old norse, ca 900.PNG|right|250px|thumb|Na karti se može vidjeti raspostranjenost različitih germanskih jezika u Evropi u 10. vijekustoljeću. Crvena boja predstavlja oblasti u kojima se govorio zapadno nordijski. Narandžasta boja predstavlja oblasti u kojima se govorio istočno nordijski dok zelena i ljubičasta boja predstavljaju ostale germanske jezike.]]
 
Norveški jezik je dio grupe jezika poznatih pod imenom Indo-evropski jezici. Indo-evropski jezik se s' vremenom razvio u različite grupe jezika migracijom stanovništva koje je prvobitno govorilo ovaj jezik. Germani su početkom nove ere govorili proto-germanski jezik koji se sa vremenom podjelio u tri grupe;: zapadno-, istočno- i sjeverno -germanski. Sjeverno germanska grupa se kasnije
razgranava u Norveški, Danski, Švedski, Islandski i Farski jezik.
 
Red 49:
== Fonetika i izgovor ==
 
U norveškom jeziku postoje velike varijacije u izgovoru između različitih dijalekata. U norveškom kao i u drugim skandinavskim jezicima postoji relativno veliki broj vokala. Za razliku od mnogih drugih evropskih jezika u norveškom jeziku ton sa kojima se riječi izgovoraju može predstavljati razliku između dva značenja iste riječi. Drugi jezici u Evropi u kojima takođetakođer postoje tonalne razlike su [[Bosanski jezik|bosanski]], švedski, [[SlovenačkiSlovenski jezik|slovenačkislovenski]] i [[Estonski jezik|estonski]].
 
== Varijante pisanog norveškog ==
Red 59:
=== Književni norveški i državno norveški ===
 
Književno norveški jezik je baziran na danskoj književnoj tradiciji. Razlog ovome je [[Danci|danska]] dominacija u Norveškoj i status danskog jezika kao zvaničnog jezika u Norveškoj od srednjeg vijeka. Kao posljedica ovoga razlike danas između pisanog danskog i književnog norveškog su minimalne. Ove razlike su uvedene sredinom 18. vijekastoljeća kada je Knud Knudsen ([[1812]] - [[1859]]) započeo reformaciju norveškog jezika.
 
U ovo vrijeme jezik je bio poznat pod imenom državno norveški. [[1928]] jezik je zvanično preimenovan u književno norveški. Između [[1917]] i [[1965]] u Norveškoj je zvanični program države bio ujedinjenje dvije pisane varijante norveškog u jednu. Ova ujedinjena varijanta je poznata kao zajedničko norveški. Pod uticajemutjecajem ove politike u književno norveški su uvedena neka pravopisna pravila iz novo norveškog. Danas ime državno norveški se koristi za pravopis prije reformi iz početka prošlog stoljeća dok se ime književno norveški koristi za varijantu jezika u kojoj su reforme uvedene.
 
=== Novo norveški i visoko norveški ===