Angina pectoris

Angina pektoris (lat. Angina pectoris) je srčano oboljenje koje se karakteriše bolom u prsima zbog prolazne ishemie miokarda (nedostatak kiseonika i krvi). Uzročnik može biti i ateroskleroza.

Vrste

Postoje dvije vrste angine pektoris:

• Stabilna
• Nestabilna

Stabilna angina pektoris se karakteriše bolom u prsima. Bol koja se javlja može da traje od 1 do 20 minuta. Obično se javlja prilikom pojačanog fizičkog napora. Bol je karakteristična po tome što prestje prilikom uzimanja nitroglicerina.

Nestabilna angina pektoris se karakteriše bolom koji je dosta intezivniji od stabilne angine pektoris, traje duže i nije povezan sa naporom. Zove se još i predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol koja se javlja ne prestaje uzimanjem nitroglicerina.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, elektrokardiograma, ergometrijskog testa i koronarografije.

Liječenje

Kod stabilne angine pektoris uzimaju se lijekovi:

• Nitroglicerin
• Betablokatori

Kod nestabilne se uzimaju kalcijumantagonisti.

Nedovršeni članak Angina pectoris koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.