Razlika između verzija stranice "Prometej (mitologija)"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
CERabot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:)
Red 1:
[[SlikaDatoteka:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg|mini|Heinrich Friedrich Füger: Prometej vatronoša<small>, 1817.</small>]]
 
'''Prometej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) je [[bog]] koji je [[ljudi]]ma dao [[vatra|vatru]].
Red 5:
Prometej je sa [[Atena (mitologija)|Atenom]]. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]] ili [[Hermes]].
== Stvaranje ljudi i kazna==
[[SlikaDatoteka:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg|mini|Prometej stvara čovjeka<small>, reljef, 3. vijek</small>]]
 
Prometej i njegov brat [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] zalutali su u [[stara Grčka|grčku]] pokrajinu Bitiju gdje su radili [[glina|glinene]] figure. Atena je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale [[ljudi]], a Epimetejeve [[životinje]]. Zeus je zahtijevao da mu [[ljudi]] prinesu žrtvu da bi pokazali da su poslušni. Prometej je žrtvovao velika [[vol]]a i podijelio ga na dvije polovine. U prvu je stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je prikrio masti. Prometej je pozvao Zeusa da izabere. Zeus je uvidio prijevaru te je izabrao hrpu kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga pak verzija mita govori da Zeus doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja kostiju, a ljudi bi sebi ostavili meso. Zeus je potom, ljut, zabranio Prometeju da civilizira ljude. Atena je poučila Prometeja kako da ljude pouči da prežive. Bijesni je Zeus zabranio ljudima vatru. Epimetej je dao svim životinjama dobre osobine. No, kad je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne dobre osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se srmzavaju i odlučio im je dati vatru, dobrog slugu i lošeg gospodara. Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome štapu. Ono što je dano od bogova Zeus nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali je Zeus bio bijesan i odlučio je kazniti čovječanstvo.
Red 11:
Zeus je zapovjedio Hefestu ili Hermesu da ga okuje o u neprobojne okove na brdu [[Kavkaz]]u i poslao [[orao|orla]] Etona (potomak [[Tifon]]a i [[Ehidna|Ehidne]]) na nj da mu svaki dan kljuca [[jetra|jetru]] (orao je bio Zeusova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra svakoga dana iznova bila obnovljena, ali je i dalje patio, sve dok ga nije oslobodio [[Heraklo]] dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svoga oca [[Kron]]a. Moguće je da ga je Zeus htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je Zeus okovao. Kazna je trebala trajati 30 000 godina. U [[Eshil]]ovu ''[[Okovani Prometej|Okovanom Prometeju]]'' [[Ija (mitologija)|Iji]] Prometej govori da će ga njezin potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti. To se i dogodilo - [[Heraklo]] je prolazio onuda tražeći, došao do Prometeja i oslobodio ga. Zeusu je kao zamjenu dogovorio besmrtnost [[Kentaur]]a [[Hiron]]a. Ubio je orla strijelom. Sam Zeus nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao kaznu, jer Heraklo je bio njegov sin. Prometej je potom pozvan natrag na [[Olimp]], ali je i dalje morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio prikovan.
 
[[SlikaDatoteka:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg|mini|Johann David Schubert: Prometej i [[Pandora (mitologija)|Pandora]]]]
 
===[[Pandora (mitologija)|Pandora]]===
Red 18:
== [[Umjetnost]]==
 
[[SlikaDatoteka:Gustave Moreau 006.jpg|mini|Gustave Moreau: Prometej<small>, 1868.</small>]]
 
Po Ovidiju, Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji stoji na postolju. [[Atena (mitologija)|Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uza nj pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[hrišćanstvo|hrišćanska]] alegorija o čovjeku kojega je prožela duhovna milost. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, Zeus naredi Hefestu da ga okuje na Kavkazu; po drugima je to učinio Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljuvao jetru. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje: njegovu je jetru kljucao jastreb. Prometeja na posljetku izbavi Heraklo.
== Današnje shvaćanje mita ==
Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Hrišćani su u tome [[poganstvo|poganskome]] tvorcu i njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Krist]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. vijek|19. vijeku]] načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji sa neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća. Jetra su u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih je očito fascinirala svojstva jetre koja kada se izvade iz tek zaklane životinje imaju sposobnost jasnog odražavanja, jer su tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja se u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. No, valja imati na umu sljedeće: kao prvo, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala sa proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegovih jetara, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi.
[[SlikaDatoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|left|400px|thumb|Thomas Cole: Okovani Prometej]]
Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci|arhajskom]] i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. st. p.n.e.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. p.n.e.]]Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima s južnog Kavkaza: