Razlika između verzija stranice "Kovalentna veza"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 77.105.49.34 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:) |
||
Red 2:
Najjednostavniji način za predstavljanje kovalentne veze u molekuli je tzv. "''Lewisova''" struktura ili struktura elektronskih tačaka u kojoj su valentni elektroni atoma predstavljeni kao tačke. Tako na primjer, [[vodonik]] svoj 1''s'' elektron predstavlja jednom tačkom, [[ugljik]] ima četiri tačke (2''s''<sup>2</sup> 2''p''<sup>2</sup>), [[kisik]] ima šest tačaka (2''s''<sup>2</sup> 2''p''<sup>4</sup>) itd. Stabilna molekula se postiže samo onda kada svi atomi u molekuli postignu konfiguraciju plemenitog plina: ''oktet'' (osam elektrona) za većinu atoma odnosno dva za vodik.
[[
U molekuli, nije neophodno da svi elektroni na najvišem energetskom nivou (''elektronskoj ljusci'') budu uključeni u formiranje kovalentne veze. Valentni elektroni koji ne učestvuju u kovalentnoj vezi nazivaju se '''usamljeni''' elektronski parovi ([[engleski jezik|engl.]] ''lone-pair electrons''). Na primjer, atom [[dušik]]a u molekuli [[amonijak]]a dijeli šest valentnih elektrona u tri kovalentne veze (sa tri atoma vodika) a preostala dva valentna elektrona su nevezani ''usamljeni'' elektroni.
| |||