|
===I dio - Društvo naroda===
===II dio - Granice Austrije===
ČlancimaOvim 27-35dijelom određujeodređuju se granice prema susjednim državama, način definisanja granica kartom i tekstom, način izrade protokola svih sudjelujućih strana, postavljanje graničnih oznaka, te numerisanje istih i logističku podršku graničnim komisijama od strane susjenihsusjednih država i Austrije.
::: '' ''' ČlancimaČlan 28-3527''' određuje :'' se▼::: '' '''Član 27''' određuje: <br\> '''1.''' Granice prema [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Lihtenštajn]]u ostaju nepromijenjene. <br\> '''2.''' Granica prema Italiji se mijenja i [[Trentino-Južni Tirol|Južni Tirol]], Vinschgau sa gradom [[Bocen]], [[Trentino-Južni Tirol|Trentino]] i tzv. Kanalska dolina sa gradom Tarvisiom pripadaju Italiji. Područja su većinski naseljena stanovništvom sa njemačkim maternjim jezikom, te i danas u Italiji imaju izvjesnu autonomiju. Poluotok [[Istra]] pripada Italiji. <br\> '''3.''' Granica na području [[Koruška|Koruške]] prema Državi SHS i kasnije Kraljevni SHS. Zbog gotovo apsolutne većina stanovništva slovenačkog porijekla, području oko grada [[Celovec|Celovca]], posebnim se odredbama omogućuje mogućnost referenduma i izbora. Područje je podijeljeno u dvije zone, prijedlogom američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] iz 1918. godine nazvanom "14 tačaka". To će se pravo u Koruškoj iskoristiti, te referendumom iz 1921. godine područje će pripasti Austriji. Mjesta Jezersko, Prevalje, Mežice i Ravne na Koroškem pripadaju Državi SHS. <br\> '''4.''' Donja Štajerska sa gradovima [[Maribor]] i [[Celje]] pripadaju Državi SHS. Grad Maribor sa većinskim njemačkim stanovništvom pripada Državi SHS, a za uzvrat Austrija dobija područje oko Radkersburga. Pokušaj oružane pobune njemačkog stanovništva tzv. "Krvava mariborska nedjelja" u Mariboru u januaru 1919. godine ugušen je od strane slovenačkih vojnika.<ref>'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', ISBN 978-3-453-21622-8, Heyne Verlag München {{Simboli jezika|de|Njemački}} </ref> <br\> '''5.''' Granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] se mijenja i [[Gradišće]], tada nazvano Zapadna Mađarska pripada Austriji. Dio oko grada [[Sopron]] (njem: Ödenburg) referendumom se oprijedljejuje za ostanak u Mađarskoj. <br\> '''6.''' Granice prema [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Češka, Moravska, Austrijska Šlezija i neki gradovi Donje Austrije pripadaju novoj državi. Dijelovi Sudeta sa većinskim njemačkim stanovništvom pripadaju Čehoslovačkoj. Jedna od većih grešaka pariških mirovnih pregovora, jer zbog jake kulturne i prometne povezanosti sa NjemačomNjemačkom i Austrijom, ova će odluka dovesti 30-tih godina do tzv. "Sudetske krize". <br\> '''7.''' Granica sa [[Njemačka|Njemačkom]] ostaje nepromijenjena.
▲::: '' '''Člancima 28-35''' određuje se
:: '' '''Člancima 28-34''' određuje se način regulisanja problematike troškova izrade karata, graničnih kamenova, njihov izgled,postavljanje i održavanje. Sve troškove snose obje strane u jednakom udjelu. Državama je prepuštena mogućnost naknadnog regulisanja granica na rijekama, u slučaju promjene toka granične rijeke. Države se obavezuju na razmjenu katastarskih i zemljoposjedničkih podataka i karata.''
:: '' '''Člankom 35''' određuje se izrada konačnih graničnih protokola, karata i priloga u tri primjerka, od kojih dva ostaju vladama graničih država, a treći se primjerak treba predati vladi Francuske, koja će ostalim silama pobjednicima omogućiti uvid u iste. ''
===III dio - Političke odredbe prema Evropi===
===IV dio - Vanevropski interesi Austrije===
|
