Razlika između verzija stranice "Dionis"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
CERabot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:)
Red 1:
[[SlikaDatoteka:Dionysos Giant Louvre G434.jpg|thumb|190 px|Tijekom rata, Dionis je ubio jednog diva.]]
'''Dionis''' je [[stara Grčka|grčki]] [[bog]] plodnosti [[Zemlja|Zemlje]], [[vegetacija|vegetacije]], [[vino|vina]], žena, bog-[[bik]]. [[Etimologija]] imena se izvodi od riječi ''Dio'' i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao [[Bakus]] i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.
== Poštovanje ==
[[SlikaDatoteka:Exekias Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2044 n2.jpg|thumb|left|210 px|Eksekija: Dionis. Ovo dno pehara je remek-djelo grčke umjetnosti, a prikazuje Dionisa na brodu i dupine.]]
Dionis je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi "bossoris", lisičje krzno, koje simbolizira novi život. [[Dionizijske misterije]] ostali su jedne od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi historičari vjeruju da je Dionis sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Tračke ili Frigije, kao što je Sabozios. Opštenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja, [[Zeus]] odnosi Dionisa u zemlju Nisa. Grčki koncept gdje se zemlja Nisa nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. Sve u svemu to nam sugeriše da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju. Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u [[Mikena|Mikeni]] i minojskoj kulturi. Dionis je u kulturi Grčke i njezinih prethodnika prisutan dugo vremena (prije 1500. p.n.e.), ali uvijek ostaje donekle stran. Tipična dionizijska obilježja su bik, zmija, bršljan i vino. Dionis ima snažnu povezanost sa satirina, kentaurima i silenima. [[Satiri]] su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dionisa. [[Hesiod]] ih naziva braćom planinskih nimfa te "Kuretesa", no beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dionisa, njegove su sljedbenice [[Menada|Menade]]. Satiri nisu besmrtni, već mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.
[[SlikaDatoteka:Dionysos kantharos Louvre CA2981-2984.jpg|thumb|210 px|Dionis se obično u grčkoj umjetnosti prikazuje sa peharom, grozdom i lirom, kao i Apolon.]]
== Dolazak na svijet ==
Dolazak Dionisa na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova majka je [[Selema]], kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i brata [[Evropa (mitologija)|Evrope]]. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, dok je otac Dionisa Zeus, kralj bogova. Postoji nekoliko verzija priče o Dionisovom dolasku na svijet, no zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje ([[uskrsnuće]]). To ponovno rađanje je i glavni razlog njegovog poštovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnuće su bili elementi mističkog otkrivenja. Jedna od priča o Dionisu (iz [[orfej|orfičkih]] himna) govori kako je [[Hera]], Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslala [[Titani|Titane]] da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgali ga na komadiće, te gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo srce. Zeus je srce usadio u utrobu Semele i Dionis biva ponovno rođen.
== Rane godine ==
[[SlikaDatoteka:Meyers - Silène.png|thumb|left|190 px|Za malog se Dionisa brinuo Silen.]]
[[Legenda]] kaže da je Zeus uzeo malog Dionisa i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama [[Nise|Nisama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među zvijezde. Nimfe spadaju u veliku obitelj ženskih duhova prirode. Ponekad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva, te su česta meta pohotnih satira. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi. Kad je Dionis odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Cibela, u Grčkoj poznata kao Rea, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatiji od njegovih putovanja je njegova ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No nekoliko knezova mu se usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj [[Pentej]] i Lierg). Kao mladić Dionis je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. No Dionis je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[dolfin]]e, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.
[[SlikaDatoteka:Dionysus Qingdao beer.jpg|mini|400p|Kip Dionisa, postavljen na stotu godišnjicu piva Qingdao. Muzej piva Qingdao, pokrajina Shandong, Kina.]]
 
== Dionis i [[kršćanstvo]] ==
Red 22:
 
Značajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijske misterije. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadužen za uzgajanje vinove loze te dobivanje vina, a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh. U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o vinu i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekad uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvalitetu, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno spada pod dionizijsko učenje tvoreći ga opštim kultom vegetacije i travarskom školom. Med i pčelinji vosak također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Evropi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako smo rekli, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i bršljan, za koji se smatralo da potiskuje efekte pijanstva i da je suprotnost vinu, te fikus i šišarke. Mjesto nastanka dionizijskih misterija je nepoznato. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionisovog odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. [[Vino]] je također vjerovatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerovatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.
[[SlikaDatoteka:Libation Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2359.jpg|thumb|left|200 px|Menada Dionisu izlijeva vino u pehar, dok mu Satir svira.]]
Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima, te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule, te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima, te su se mogli i pretvoriti u životinje. No najpoželjnija opsjednutost je ona samog Dionisa. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije, i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak haotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s haotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dionis je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i "čarobni napitak", tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su šamani tog područja upotrebljavali daturu i [[bunika|buniku]].