Razlika između izmjena na stranici "Nikola Zrinski"

Dodano 27 bajtova ,  prije 12 godina
nema sažetka izmjene
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]].
 
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
 
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
 
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]]., udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
 
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]].
Anonimni korisnik