Razlika između verzija stranice "Tomislav Dretar"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Povrjeda privatnosti/zabrana postavljanja biografije Tomislava Dretara
m Poništene izmjene koje je napravio Iriscroatica (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator
Red 1:
{{Neutralnost}}
{{Relevantnost}}
{{Infokutija biografija
|ime =Tomislav
|prezime =Dretar
|slika = Tomoportrait.002.JPG
|širina slike =
|tekst uz sliku =pisac
|dan rođenja =2
|mjesec rođenja =mart
|godina rođenja =1945
|mjesto rođenja =Nova Gradiška
|država rođenja =Hrvatska
|dan smrti =
|mjesec smrti =
|godina smrti =
|mjesto smrti =
|država smrti =
|ženski pol =
|država za kategoriju=Hrvatska
}}
 
[[Tomislav Dretar]], ([[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]], [[2. mart]] [[1945]].) [[Hrvatska|hrvatski]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], [[Francuska|francuski]], [[Romi|romski]] i [[Belgija|belgijski]] pjesnik, pisac, profesor, naučni istraživač, prevodilac, književni kritičar, novinar, animator kulture, izdavač, političar i ratnik.
 
== Biografija ==
Zbog kroatofobije vašeg administratora CERminatora (psihijatrijski slučaj nacionalzma vidi se već po simboličnom imenu po analogiji na "terminator", istrebitelj. E pa nek trijebi svoju pamet i moral. U takvo društvo ja ne spadam Njemu smeta ono što ne poznaje. Druge riječi stranog podrijetla mu ne smetaju, a raskolači oči kad vidi hrvatsku riječ, a ona je i bosanska koliko i hrvatska, samo on je studirao iz svešćice pa mu je i znanje kao ono u bilježnici. Jadno.
Diplomirao organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u [[Rijeka|Rijeci]] [[1977]]. godine, a magistrirao [[1984]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do 1977. bio nastavnik u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], zatim odlazi u [[Bihać]] i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od [[1989]]. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima [[Kultura]], [[Pregled]], [[Naše teme]], [[Oko]], [[Oslobođenje]], [[Odjek]], [[Naši dani]], [[Život]], te na [[Treći program Radio Sarajevo|Radiju Sarajevo]]. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. G. Scotti je na italijanski preveo izbor iz Dretarove poezije "Sorella della notte" ([[Napulj]] [[1984]]).
 
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom [[Thomas Dretart]]: ''"Douleur, rhapsodie tsigane"'', [[Bruxelles]] [[1988]], ''"L'image, florilège des lumières"'', [[Pariz]] [[2001]]. i ''"Le Foyer de paroles"'', Bruxelles [[2003]]. Preveo i objavio knjige desetak francuskih i belgijskih frankofonskih pisaca
Pogledajte ovo (tren) (preth) 13:14, 29 april 2008 CERminator (razgovor | doprinos) m (8.118 bajtova) (→Djela: kroatizmi!!!!!).
S pravom zaštite moje privatnosti zabranjujem postavljanje moje biografije na Wikipediji koja bi trebala biti jezična, a ne nacionalistička po primjeru ovog neznalice. Tomislav Dretar.
 
Knjiga posvećena [[Romi]]ma [[2002]]. omogućava mu ulazak u [[Poetonge Romani antologia|Svjetsku antologiju romske poezije]], koja je u [[Budimpešta|Budimpešti]] objavljena kao trojezično izdanje (engleski, mađarski i romski). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija.
 
Zanimljivo, ali prvi put kod nas jedan bosanskohercegovački Hrvat, inače prevodilac [[Biblija|Biblije]] na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih muslimana [[Kur'an|Časni Kur'an]] na hrvatski, bosanski i srpski, zatim [[Tajna knjiga Katara|Bogumilsko evanđelje]], a uz to preveo i [[Bhagavat-Gita|Bhagavat-Gitu]] i [[Budina molitva|Budinu molitvu]]. Tako je Tomislav Dretar, nekad autor marksistički utemeljenih eseja, kritika i rasprava, jedan od rijetkih ljudi u svijetu koji je imao srca i uma da zajedno, pod svojim imenim, predstavi svete knjige religija čiji pripadnici su često puta u međusobnim ratovima.
 
== Nagrade i priznanja ==
 
*Dobitnik književne nagrade [[Slovo Gorčina]].
*[[Američki biografski institut]] uvrštava ga [[2003]]. u čuvenu biografsku antologiju [[Contemporary Who's Who]].
*[[Britanski internacionalni institut Cambridge]] uvrštava Dretarovu biografiju u Leksikon "2000 Outstanding Intellectuals of XXI Century".
*Godine [[2005]]. [[United cultural Convention]] kandiduje Dretara za međunarodnu američku nagradu za doprinos miru i razumijevanju među narodima.
 
== Ratni put ==
 
U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući [[HVO|Hrvatskim vijećem obrane]] do [[1993]]. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se [[Mate Boban|Mati Bobanu]], negirajući političku separatističku tvorevinu [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnu]] i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain.
 
== Djela ==
'''Književno-umjetnička djela'''
*Vox interioris, Sarajevo 1976.
*Drska perunika, Banja Luka 1980.
*Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
*Sorella della notte, Napoli, 1984.
*Knjiga čežnje, Bihać 1986.
*Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
*Gorka srma, Bihać, 1989.
*Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
*Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
*L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
*Kotva, Bruxelles,2005
*Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
*Foyer de paroles, Manuscrit, Paris, 2006
 
 
'''Muzičko-scenska djela'''
 
*Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
*Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
*Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.
 
'''Kulturološka djela'''
 
''Napomena'' - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.
 
*Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
*Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
*Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
*Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
*Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
*Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
*Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
*Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
*Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
*Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
*O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
*O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
*Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
*Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
*Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
*Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.
 
 
'''Likovna kritika'''
 
* O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
* O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
* O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
* Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981
 
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.
=== Zastupljen u Antologiji ===
 
* Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
* Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
* Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2),(romski,mađarski,engleski) Budimpešta 1995.
*Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
*"Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;
 
== Vanjski linkovi ==
Line 18 ⟶ 110:
*[http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=5.03 Lista radova]
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=197795 Croatian Scientific Bibliography]
*[http://www.maisondelapoesie.be/article.php?id=556]
 
 
Line 29 ⟶ 120:
[[fr:Tomislav Dretar]]
[[hr:Tomislav Dretar]]
[[nl:Tomislav Dretar]]
[[sh:Tomislav Dretar]]