Razlika između verzija stranice "Arsen Dedić"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m CROATIZMI!!!! niti je surađivao niti je sa glazbenicima!!!! |
|||
Red 23:
U rodnom Šibeniku završio je gimnaziju i srednju muzičku školu, koju dolaskom u [[Zagreb]] još jedanput apsolvira. Neko vrijeme studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kojeg napušta, da bi se [[1959]]. prebacio na Muzičku akademiju, na kojoj diplomira u februaru [[1964]]. [[flauta|Flautist]] je, koji svira u više ansambala i orkestara. Vodi vlastiti kvartet flauta A. Dedića. Objavljuje povremeno stihove. Prvi put je nagrađen u splitskom ''Vidiku''. Objavljuje u ''Poletu'', ''Prisutnostima''ma, ''Književnim novinama'', ''Književniku''.
Osnovno određenje mu je [[muzika]], ali spajajući te dvije sklonosti: muzičku u poetsku prirodno je stigao do vlastitog [[kantautor]]skog govora, koji ga je najviše i obilježio. Zbog stanovitih nedaća pri objavljivanju ranijih pjesama gotovo sasvim prestaje pisati. Na nagovor poznavalaca i prijatelja počinje još jednom [[1969]]. godine da bi već [[1971]]. godine objavio prvu knjigu – "Brod u boci" u izdanju ''Croatia Concerta''. Sastavljač je [[Zvonimir Golob]], koji osniva biblioteku za poeziju takve vrste – GRIOT. Knjigu kasnije prihvaća ''Znanje'', objavljuje osam izdanja i prodaje Brod u boci u oko 60.000 primjeraka. Slijede Narodne pjesme, Pjesnikov bratić (vlastita naklada), Zamišljeno pristanište (s Matijom Skurjenijem), Pjesnik opće prakse, Poesia e conto (Napulj), Čagalj, 101 pjesma (Sarajevo), Kiša – Rain (dvojezično; hrvatsko-engleski), Hladni rat. Objavio je dvije grafičko-poetske mape: Trebotić i Vejzović. Pisao je često i za djecu. Također je i snimao, a ne rijetko je bio i nagrađivan. Pisao je za dalmatinske klape, s kojima je također imao velikoga uspjeha. Pisao je stihove i muziku i za velik broj ekonomskih, komercijalnih poruka.
Svoj najopsežniji dio rada ostavio je u [[pozorište|pozorištu]] i na [[televizija|televiziji]]. Napisao je [[partitura|partiture]] za više od stotinu kazališnih predstava ([[William Shakespeare|Shakespeare]], [[Mihail Bulgakov|Bulgakov]], Ostrovski, [[August Šenoa|Šenoa]], [[Ranko Marinković|Marinković]], [[Ivo Brešan|Brešan]], Mujičić-Senker-Škrabe, [[Ivan Sergejevič Turgenjev|Turgenjev]], [[Milutin Cihlar Nehajev|Nehajev]], [[Carlo Goldoni|Goldoni]], [[Ödön von Horváth|Ö. von Horvath]]...). Radio je često u pozorištima lutaka.
|