Razlika između verzija stranice "Aromatski ugljikovodici"

[[Slika:Benzene_circle.svg|thumb|desno|150px|Benzen, predstavnik aromatskih ugljikovodika]]

 

Pošto su sve [[elektroni|elektronske]] orbitale u molekuli benzena van ravni atoma, one mogu imati interakcije između sebe te biti delokalizirane. To znači da umjesto da su vezani na pojedine atome [[ugljik]]a, svaki elektron biva dijeljen od strane svih šest atoma u prstenu. Na taj način, sve veze u prstenu su jednake dužine i jačine i rezultiraju da molekularne orbitale imaju ''pi'' simetriju.

 

Pojam ''aromatski'' prvi je upotrijebio [[August Wilhelm Hofmann]] [[1855]]. Jedni od najranije poznatih aromatskih ugljikovodika su benzen i [[toluen]]. Oni imaju specifičan prijatan miris, pa su stoga i dobili naziv ''aromatski'' (''aroma'' = miris) iako svi aromatski spojevi nemaju takav miris. Zajedničko im je samo da u svojoj strukturi imaju ciklički nezasićeni prsten.

 

Ključni aromatski ugljikovodici su: '''benzen''', '''toluen''' i [[ksilen]]. Godišnje se u svijetu proizvede preko 35 miliona tona ovih spojeva. Dobivaju se rafiniranjem sirove [[nafta|nafte]] ili destilacijom [[katran]]a.

Dijele se na:

* Supstitusane aromatske ugljikovodike

 

* [[Alkani]]

* [[Alkeni]]

* [[Alkini]]

 

* P. v. R. Schleyer: ''Aromaticity (Editorial)'', Chemical Reviews, [[2001]], 101:1115-1118.

* A. T. Balaban, P. v. R. Schleyer i H. S. Rzepa: ''Crocker, Not Armit and Robinson, Begat the Six Aromatic Electrons'', Chemical Reviews, [[2005]], 105:3436-3447