Razlika između verzija stranice "Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine"

'''ZAVNOBiH''' (''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]'') je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio [[Vojislav Kecmanović]]. Formiran je u novembru [[1943]]. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
* prvo u [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. (sada ''Dan državnosti Republike Bosne i Hercegovine''),
* drugo u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 30. juna 1944, a
* treće i posljednje u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[26. april]]a 1945. godine.

Prvo zasijedanjezasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz [[Bijeljine]], kao predsjednikom.