Razlika između izmjena na stranici "ZAVNOBiH"

Uklonjeno 76 bajtova ,  prije 13 godina
nema sažetka izmjene
m (robot Dodaje: sh:ZAVNOBiH)
'''ZAVNOBiH''' - '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvilorazvio kao nosilac državnosti bosanske državnostidržave. Njegov predsjednik je bio [[Vojislav Kecmanović]]. Formiran je u novembru [[1943]]. godine.
{{Preuređivanje}}
'''ZAVNOBiH''' - '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvilo kao nosilac bosanske državnosti. Njegov predsjednik je bio [[Vojislav Kecmanović]]. Formiran je u novembru [[1943]]. godine.
 
Održana su tri zasijedanjazasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u [[Mrkonjić GraduGrad]]u 25. novembra 1943. (sada DANDan DRZAVNOSTIdržavnosti REPUBLIKERepublike BOSNEBosne Ii HERCEGOVINEHercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, a treće i poslednjeposljednje u Sarajevu [[26. aprilaapril]]a 1945. godine.
 
 
 
'''Prvo zasijedanje'''
Rada Vranješević govori na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a
 
'''Prvo zasijedanjezasjedanje'''
Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.
 
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasijedanjuzasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasijedanjuzasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasijedanjuzasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
 
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice Prvog zasijedanja.
 
'''Drugo zasijedanje'''
 
Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
 
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasijedanjazasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra [[1973]]. u okviru proslave 30-godišnjice Prvogprvog zasijedanjazasjedanja.
"U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u istoriji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
 
'''Drugo zasijedanjezasjedanje'''
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
Drugo zasijedanjezasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je [[1. juli|1. jula]] [[1944]]. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
":''U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u istoriji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."''
 
''Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:''
* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
* Slobodu vjeroispovjesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovjesti;
* Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
* Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
* Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
* Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
* Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
* Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
* Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
* Niko ne može biti osuđen bez predhodnog sudskog postupka.
 
* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
'''Treće zasijedanje'''
* Slobodu vjeroispovjestivjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovjestivjeroispovijesti;
* Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
* Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
* Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
* Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
* Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
* Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
* Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
* Niko ne može biti osuđen bez predhodnogprethodnog sudskog postupka.:
 
'''Treće zasijedanjezasjedanje'''
Nakon ulazkaulaska partizanskih trupa u [[Sarajevo,]] [[26. aprilaapril]]a [[1945]]. sazvano je i treće zasijedanjezasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo poslednjeposljednje ratno i uopšte poslednjeposljednje zasijedanjezasjedanje ovog tijela.
 
 
3.352

izmjene