Verzija na dan 7 oktobar 2008 u 11:37 uredi JAnDbot (razgovor \| doprinosi) 38.054 edits m robot Dodaje: el:Ολοκλήρωμα ← Starija izmjena		Verzija na dan 7 novembar 2008 u 23:57 uredi poništi Kal-El~bswiki (razgovor \| doprinosi) Urednici 18.960 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 9: Ideju integrisanja su oblikovali u kasnom [[17. vijek]]u [[Isaac Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]. Zajedno s konceptom [[derivacija\|derivacije]], integral je postao osnovni alat infinitezimalnog računa, s brojnim primjenama u nauci i inženjerstvu. Jednu od prvih rigoroznih matematičkih definicija integrala dao je [[Bernhard Riemann]]. Zasnovana je na postupku određivanja [[~~limes~~granična vrijednost\|~~limesa~~granične vrijednosti]] (limesa), koji aproksimira površinu kurvilinearnog područja razbijanjem u vertikalne odsječke. Počevši od [[19. vijek]]a, pojavljuju se složenije oznake integrisanja, pri čemu se poopćuje tip funkcije i domena integracije. [[Krivolinijski integral]] je definisan za funkcije dvije ili tri varijable, i interval integracije [''a'',''b''] je zamijenjen određenim [[kriva\|krivima]] koje spajaju dvije točke ravni ili prostora. U [[površinski integral\|površinskom integralu]], kriva je zamijenjena dijelom [[površ\|površi]] trodimenzionalnog prostora. Integrali [[diferencijalna forma\|diferencijalnih formi]] igraju fundamentalnu ulogu u savremenoj [[diferencijalna geometrija\|diferencijalnoj geometriji]]. Ova su poopćenja integrala prvotno iznikla iz potreba [[fizika\|fizike]], i igraju značajnu ulogu u oblikovanju fizikalnih zakona, posebno u [[elektrodinamika\|elektrodinamici]]. Apstraktnu matematičku teoriju poznatu kao [[Lebesque integracija]] je razvio [[Henri Lebesgue]].

Razlika između verzija stranice "Integral"