Razlika između verzija stranice "Gustoća"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
dodano više detalja |
||
Red 1:
'''Gustoća''' je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica [[kilogram po metru kubiknom]] ['''kg/m<sup>3</sup>''']. Važi, dakle,
::::<math>\rho={m \over V}</math>
Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.
Gustoća nikada nije nepromjenjiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to važi za sve tvari u svim [[Agregatno stanje|agregatnim stanjima]]. Za plinovito agregatno stanje gustoća ovisi i o [[Pritisak|pritisku]] koji vlada u tom plinu.
U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati [[Pritisak|pritisak]], a kod čvrstih tvari će se pojaviti [[Naprezanje|naprezanje]]. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena.
Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne važi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je [[Voda|voda]]. Voda je najgušća na temperaturi od 4°C, a u skrućenom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi.
Veličina usko povezana s gustoćom je '''specifični volumen'''. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća
::::<math>v={1 \over \rho}</math>
Mjerna jedinica specifičnog volumena je ['''m<sup>3</sup>/kg''']. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u [[Termodinamika|termodinamici]].
[[Category:Fizika]]
| |||