Razlika između verzija stranice "Antisemitizam"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
'''Antisemitizam''' jepredstavlja pojampredrasude kojio se[[Jevreji]]ma ukao Krišćanstvu a dijelomnarodu i uvjerskoj Islamu javlja već u ranim godinama 10. i [[11. vijek]]askupini. Kao imaginarni pokret u stanovništvu [[Evropa|evropskog kontinenta]], korijene dobiva u [[16. vijek|16.]] i početkom [[17. vijek]]a. Bazirano na religioznoj kontraverzikontroverzi ([[Isus]] je bio Židov a ne Krišćaninkršćanin), kroz crkvuCrkvu se pronosi predstava semitizma kao urota protiv crkveCrkve i njenih fundamentalnih mišljenja.
[[Slika:Synagoge Kuppenheim.jpeg|thumb|desno| Spaljena Sinagoga u [[Kuppenheim]]u]]
 
== Rani antisemitizam (antijudeizam)==
 
Na području današnjeg [[Bliski istok|bliskog istoka]], razvija se predstepen antisemitizma, antijudeizamantijudaizam. Prije pojave kasnijih monoteističkih religija, kao Krišćanstvašto su kršćanstvo i Islamaislam, judeizamjudaizam je kao monoteistička vjera bio na meti drugih vjera. U tadašnje vrijeme je bilo neobjašnjivo imati jednog [[Bogbog]]a. Plemena širom [[Svijet|svijeta]] vjerovala su u više ''božanskih bića'', čiji primjer je najvidljiviji u [[Grčka mitologija|Grčkojgrčkoj]] i [[RimRimska mitologija|Rimskoj]]rimskoj mitologiji]]. Za skoro sve radnje, i skoro sve fenomene bio je zadužen jedan poseban Bogbog. Oslanjajući se na njihov [[monoteizam]], Židovi tog vremena u stvari okreću leđa tadašnjoj kulturi. Samim time dolazi sve više do njihovog isključivanja iz kulture tih regija, te do stvaranja sopstvene kulture unutar istomišljenika. Historijski su dokazana protjeravanja Židova naprimjer od Egipćana i njihova poniženja od drugih naroda blisko-istočne regije.
 
 
== Antisemitizam u srednjem vijeku ==
 
Gubljenjem značaja Bizantskog carstva i jačanjem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskogRimskog carstvaCarstva]] krajem [[10. vijek|10.]] i početkom [[11. vijek]]a dolazi do pomijeranja trgovačkih centara dalje prema [[zapad]]u. Židovi tog doba, integrirani u trgovačke i finansijske poslove, sve više preuzimaju utjecajuticaj u ovim granama. Crkva tog vremena, sama zainteresirana naza bogatstvubogatstvo koje dolazi trgovačkim [[put]]evima sa istoka, posvećuje mnogo vremena prozivajući Židove donosiocima zla i pokušajima urote u narodu kroz promociju njihovog grijeha nad Isusom. Samim tim budi se jaka kontroverza na pogled [[Isus]]a u kojem Krišćanikršćani vide Boga, dok ga Židovi smatraju normalnim Židovom. UmaložavanjeOmalovažavanje Isusa, zrkvaCrkva uzima takođetakođer kao jedan od povoda za potpiru mržnje prema židovimaŽidovima.
 
== Antisemitizam u [[Drugi Svjetski Rat|Drugom Svjetskom Ratu]] ==
 
Već krajem [[19. vijek]]a, na području [[Njemačka|njemačkog]] uticaja, sve više se kristalizira mržnja prema Židovskomžidovskom stanovništvu. U to doba se prelazi iz vjerskog antisemitizma u rasni. U velikom broju pisanih djela desnice, dolazi do opisa Židova kao jedne [[Hijena|hijene]] koja se podmuklo prostire u aparatima [[Država|države]]. Ova mržnja se zasniva na uspjehu Židova koji u toj dobi zasnivaju bazu finansijske osnove van državnih institucija. U danima privredne krize na području Njemačke, njih se viđa kao jednog od uzroka depresivnog stanja.
 
[[Adolf Hitler]] u svom djelu ''[[Mein Kampf]],'' stilizira židovstvo kao državnog neprijatelja broj jedan. Dolaskom hitleraHitlera na vlast, [[30. januar]]a [[1933]]., dolazi do niza zakonskih izmjena na štetu židovskog stanovništva. Oduzima im se državljanstvo, zabranjuje rad u prosvjeti, rad u državnim institucijama, brak sa ne-židovimaŽidovima, oduzimanje imovine, zabrana rada u zanatima kao što su oružari ili apotekari itd.i slično, da bi sve na kraju završilo u [[Holokaust]]u.
 
== Moderni antisemitizam ==
 
Iako u zapadnom svjetu prakticiran samo od desničara evropske regije, on i danas postoji. U islamskom svijetu se bazira na mržnji prema [[Izrael]]u kao raku u islamskom tijelu, i tako prema Židovskomžidovskom narodu.
 
[[als:Antisemitismus]]