Razlika između verzija stranice "Istočni Jerusalem"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmirA (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
EmirA (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 1:
[[Slika:EastJerusalemMap.jpg|thumb|desno|250px|Karta istočnog Jerusalema]]
'''Istočni Jerusalem''' je ime koji se koristi za djelove [[Jerusalem]]a koji su poslije Izrelsko-Arapskog rata u 1948. godine došle pod kontrolu [[Jordan]]a. da bih ih Izrael tokomTokom Šestodnevnog rata [[1967]]. godine Izrael je preuzeo i ove djelove Jerusalema. Pripajanje istočnog Jerusalema kao i ostatka [[Zapadne obale]] nikad nije prihvaćeno od strane međunarodne zajednice. Zbog ovoga pravni status Jerusalema još uvijek nije rješen.
 
== Geografija ==
 
Istočni Jerusalem obuhvaća oko 70 kvadratnih kilometara, uključujući [[Stari grad (Jerusalem)|Stari grad]], te većinu arapskih dijelova grada izvan zidina, što obuhvaća arapski, uglavnom trgovački dio sjeverno od zidina sa glavnom ulicom Salah ed-Din, [[Maslinska gora|Maslinsku goru]] na istok i naselje [[Siloam]] južno od zidina grada. Iz toga je izuzeto brdo „Scopus“ ([[hebrejski jezik|heb.]] ''Har HaCofim''; [[bosanski jezik|bos.]] ''Brdo izviđača'') koje čini najsjeverniji dio Maslinske gore s Hebrejskim sveučilištem, koje je i prije [[1967]]. godine bilo enklava pod izraelskom upravom.
 
U ovom se dijelu Jerusalema nalaze neka od najsvetijih mjesta triju [[Monoteističke religije|monoteističkih religija]]: [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[islam]]a i [[Judaizam|judaizma]], kao što su Zapadni zid (tzv. [[Zid plača]]), [[Džamija al-Aqsa]], i [[Crkva sv. Groba]].
 
== Izraelsko-palestinski sukob ==
 
[[Palestina|Palestinci]] traže [[Jerusalem]] za svoj glavni grad, što [[Izrael]] odbija prihvatiti.
Bio je pod vlasću [[Jordan]]a od [[izrael]]skog rata za nezavisnost [[1948]]. godine do Šestodnevnog rata [[1967]]. godine, kad ga je okupirao Izrael. Većinsko, arapsko stanovništvo Istočnog Jerusalema ima tek ograničena građanska prava, budući da ne pripadaju ni [[Palestinska Narodna Samouprava|Palestinskoj Narodnoj Samoupravi]], a ni državi Izrael u punom smislu. Tako, imaju pravo na izraelsku ličnu kartu, ali ne i na izraelski [[pasoš]].
 
U ovom se dijelu Jerusalema nalaze neka od najsvetijih mjesta triju [[Monoteističke religije|monoteističkih religija]]: [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[islam]]a i [[Judaizam|judaizma]], kao što su Zapadni zid (tzv. [[Zid plača]]), [[Džamija al-Aqsa]], i [[Crkva sv. Groba]].
 
Taj Istočni Jerusalem bio je dio Zapadne obale i međunarodna zajednica nikad nije priznala njegovo pripajanje Izraelu.
 
{{stub-grad}}