Razlika između verzija stranice "Bartol Kašić"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 19:
}}
'''Bartol Kašić''', isto ''Bartul Kašić'', ''Bartholomaeus Cassius'', ''Bartolomeo Cassio'', kadšto potpisivan i s ''Bogdančić'' i/ili s dodatkom ''Pažanin''; ([[Pag]], [[15. august]] [[1575]]. - [[Rim]], [[28. decembar]] [[1650]].), hrvatski pisac i [[
== Biografija ==
{{Preuređivanje}}
{{Prijevod_pasusa|hrvatskog}}
Ostao rano bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od [[1590]]. školuje u Ilirskom kolegiju u Loretu (kod [[Ancona|Ancone]]) koji su vodili [[isusovci]]. Kao darovita i marljiva učenika poslali su ga [[1593]]. na daljnje školovanje u Rim gdje je [[1595]]. stupio u Družbu Isusovu. Još kao rimski student počeo je poučavati [[hrvatski]] u tamošnjoj Ilirskoj akademiji. Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik te je najkasnije do [[1599]]. sastavio hrvatsko-[[italijanski]] [[Hrvatski rječnici|rječnik]] čiji se rukopis od 18. st. čuva u [[Dubrovnik]]u. Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje da je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugiji i treći u [[Oxford]]u. To je kvalificiralo Kašića za daljnji rad u podruju hrvatskoga jezika. Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i nastojali poučavati u mjesnome jeziku, za to im je u hrvatskome slučaju nedostajao odgovarajući i priručnik. Taj je nedostatak otklonjen kad su [[1604]]. godine u Rimu na [[Latinski jezik|latinskome]] objavljene ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' (''Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige'') - prva gramatika hrvatskoga jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (»knjige«) dati su osnovni podatci o hrvatskome (ilirskome) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska [[morfologija]]. Jezik je u osnovi [[štokavski]], ali je u visokoj mjeri prisutna [[Čakavsko narječje|čakavština]] pa se prepliću stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rječnik kako će to poslije većinom biti s isusovačkim rječnicima i [[Hrvatske gramatike|gramatikama hrvatskoga jezika]].
Line 80 ⟶ 81:
http://www.hbk.hr/biblija/sz/pj.htm#pj16
Štoviše- možemo razmotriti sljedeće brojke: najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija kralja Jakova ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno uticala na oblik engleskoga jezika, objavljena je [[1611]]. godine- dakle, svega dva desetljeća prije Kašićeva prijevoda. Ta riznica engleskoga jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8.674 različitih [[hebrejski]]h, te 5.624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). No, Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi- što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičnoj invenciji i tvorbenoj bujnosti oca
== Vanjski linkovi ==
|