Razlika između verzija stranice "Vojvoda"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ca:Voivoda |
evo Seha još objašnjenja :D |
||
Red 1:
[[Slika:Ducal Coronet.svg|thumb|desno|200px|[[Koroneta]] vojvode u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
'''Vojvoda''' je [[Slaveni|slavenski]] termin koji označava nekoga ko je prvi u komandovanju neke vojničke jedinice. Kasnije se termin počinje koristiti za guvernera provincije. Veoma slično turskom [[sandžakbeg]]. ▼
▲'''Vojvoda''' je [[Slaveni|slavenski]] termin koji označava nekoga ko je prvi u komandovanju neke vojničke jedinice, a koristi se i kao prijevod plemićke titule ''dux''. Kasnije se termin počinje koristiti za guvernera provincije.
Po rangu vojvode se obično nalaze odmah ispod [[kralj]]a ili [[kraljica|kraljice]], a iznad [[grof]]ova. Njihov posjed nazivao se [[vojvodstvo]]. Žena koja je upravljala vojvodstvom, kao i supruga vojvode, jeste '''vojvotkinja'''.
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vojvode su bili vladari pokrajina i nadređeni [[grof]]ovima u gradovima, a potom su u [[feudalizam|feudalnim]] [[monarhija]]ma bili su najbliži pratitelji kralja ili kraljice. Ipak, postojali su i [[suveren]]e vojvode, te je pojam imao različit sadržaj u različitim krajevima i u različitim historijskim razdobljima.
U [[novi vijek|novom vijeku]], ova titula dodjeljuje se obično bez ikakvih teritorijalnih ingerencija kao najviši plemićki čin u [[Francuska|Francuskoj]], [[Portugal]]u, [[Španija|Španiji]], i [[Italija|Italiji]]. Vojvode u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nikada nisu imali vojvodstvo, već samo vojvodsku titulu i čast.
== Etimologija ==
Riječ potiče od praslavenskih riječi '''voi''' (ratnik) i '''ved''''- voditi nešto. Titula se, kako u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]], tako i u [[germanski jezici|germanskim]], a prethodno i u latinskom i [[romanski jezici|romanskim]] jezicima, razvila iz oznake za vojskovođu.
==Historija==
===Rimsko Carstvo===
Izvorno, u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] titula ''dux'' pridavan je zapovjedniku neke vojske koji je imao samo vlast nad njemu povjerenim vojnicima. U početku ta je titula bila namijenjena samo [[barbari|barbarskim]] zapovjednicima, a kasnije je postala službena rimska titula. Po podjeli civilnih i vojnih službi u [[4. vijek]]u, ''dux'' je postao zapovjednik svih jedinica na vojnom području, što je često odgovaralo jednoj ili više [[provincija]]. Ovaj čin bio je niži od čina ''comes rei militaris''.
===Srednji vijek===
Kroz [[srednji vijek]], nakon slabljenja rimske moći u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj]] i [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]], ovu su titulu koristila [[Germani|germanska]] [[kraljevstva]], ponajviše kako bi označili guvernere starih rimskih provincija.
====Vizigoti====
[[Vizigoti]] su zadržali rimsku podjelu svoga kraljevstva u [[Španija|Španiji]], a čini se da su nad tim pokrajinama vladale vojvode. Oni su bili najviši vladari zemlje, te su zajedno sa [[biskup]]ima birali kralja. Oni su posjedovali vojsku i često donosili odluke nezavisno od kralja, pogotovo u posljednjim godinama kraljevstva.
====Langobardi====
[[Slika:Mappa italia bizantina e longobarda.jpg|thumb|right|Karta Italije oko [[750]], sa vojvodstvima zvanim [[Furlanija]], [[Spoleto]], [[Benevento]] i [[Kalabrija]]]]
Kad su [[Langobardi]] stupili na tlo [[Italija|Italije]], latinski su ljetopisci njihove vođe nazivali ''duces'' - vojvode. Kasnije su ti vođe postali pokrajinski vladari, svaki sa svojim sjedištem. Premda su službeno bili podređeni kralju, sama ideja kraljevstva bila je Langobardima nova, te su ovi vojvode u velikoj mjeri vladali samostalno, posebno na jugu Italije, gdje su [[Spoleto|spoletski]] i [[Benevento|beneventanski]] vojvode vladali kao suvereni. Langobardski kraljevi birani su iz redova vojvoda, koji su pak svoju službu nastojali učiniti nasljednom. Njima su podložni bili grofovi i ''gastaldi''. Ovi posljednji postojali su isključivo među Langobardima, a vršili su izvorno sudsku službu koja je otprilike odgovarala razini grofova.
====Franci====
[[Franci]] su imali vojvode kao upravitelje nekadašnjih rimskih provincija, iako su vodili i vojne pohode daleko od svojih vojvodstava. Vojvode su bili najviši službenici, a među njima su odabirani kraljevi vojskovođe u doba rata. Svakog maja sastajali su se s kraljem kako bi raspravljali o planovima za sljedeću godinu.
U [[Burgundija|Burgundiji]] i [[Provansa|Provansi]] češće se umjesto titule vojvode (''dux'') koristila titula [[prefekt]] ili [[patricij]], vjerojatno zbog već uznapredovale romanizacije tih krajeva.
U kasnoj [[merovinzi|merovinškoj]] [[Galija|Galiji]] koristio se naslov ''dux et princeps Francorum'' (vojvoda i knez Franaka), koji je označavao vrhovnu vojnu vlast nad čitavim narodom i tako je korišten sve do kraja [[Karolinzi|karolinške]] dinastije [[987]].
[[Slika:Bayern im 10.Jh.png|thumb|250px|right|Bavarsko Vojvodstvo u 10. vijeku]]
U ranom [[10. vijek]]u, sa slabljenjem karolinške vlasti u istočnoj [[Franačka|Franačkoj]], pokrajine kojima su prije vladali vojvode pod franačkom vlašću, sada postaju neovisne. Ova su vojvodstva nazivana "plemenskim vojvodstvima", čiji izvori i način nastanka izazivaju velike rasprave, uglavnom političke prirode. Izvornih sedam takvih vojvodstava bila su ona u Istočnoj Franačkoj: [[Saska]], [[Frankonija]], [[Bavarska]], [[Švapska]] i [[Lotaringija]].
==== Bošnjani ====
Titula vojvode u srednjovjekovnoj Bosni nije posve istražena. Prepoznatljiva je kao staleška oznaka glavnih vlastelinskih rodova. Nosili su je glavni predstavnici [[rod]]a u okviru jednog od područja [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]. Vojvodu je delegirao rod, a priznavao [[kralj]] i [[sabor]] ([[stanak]]).
Vojvodska [[titula]] postala je nasljedna u okviru jedne porodice, ali je to potvrđivao bosanski kralj i ostala [[vlastela]]. To pokazuje primjer uzdizanja kneza [[Hrvoje Vukčić|Hrvoja Vukčića]] u dostojanstvo vojvode prema povelji kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] [[1380]]. godine.
Titula vojvode se nije mogla izgubiti niti oduzeti, čak ni iako bi njen nosilac učinio nevjeru. To pokazuje primjer vojvode Radiča Sankovića, koji je [[1391]]. učinio nevjeru kada je pokušao prodati župu [[Konavli]] Dubrovčanima, zbog čega je kažnjen oduzimanjem posjeda i pritvorom, a [[1398]]. opet vraćen u posjed sa istom titulom.
U okviru jedne porodice samo je glavni predstavnik bio vojvoda. Njegova braća su bili kneževi. Nisu poznate situacije u kojima bi sin imao veću titulu od oca, a na primjeru porodice [[Zlatonosovići]], vidi se da je mlađi brat mogao naslijediti oca u svojstvu vojvode, dok je stariji bio [[knez]].
Titula [[veliki vojvoda|velikog vojvode]] je status vojvode koji je prevazilazio okvire matičnih posjeda jednog područja, kao sastavnog dijela Bosanskog kraljevstva. Tako je vojvoda Sandalj Hranić tu titulu dobio kada je zauzeo istočni dio [[Hum]]a, koji je imao svoje vojvode.
====Hrvati====
Titula ''dux'' je zabilježena i u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, čiji su vladari označavali sebe kao ''duces Croatorum''. Tu titulu nosio je već [[Trpimir]], te se nazivao ''Trpimirus, dux Croatorum'' ili ''dux Croatorum iuvatus munere divino''. U hrvatskoj se historiografiji ta titula obično prevodi kao [[knez]], koji više odgovara latinskom ''princeps'', tako da ove titule prevedene glase: "Trpimir, knez Hrvata" i "knez Hrvata [[Milošću Božijom]]". Trpimirov primjer slijedio je i [[Branimir]]. [[Muncimir]] je koristio i titulu ''dux'' (''divino munere Croatorum dux''), ali i titulu ''princeps'' (na natpisu iz [[Uzdolje|Uzdolja]] kod [[Knin]]a). Upotreba titula ''dux'' i ''princeps'' je, dakle, slična onoj koju su te titule imale u merovinškoj i karolinškoj Franačkoj.
U kasnom srednjem vijeku, pod vlašću [[Arpadovići|Arpadovića]], nije bilo teritorijalnih jedinica koje bi odgovarale vojvodstvima, ali često su se članovima kraljevske porodice dodjeljivala neka područja kao njihova vojvodstva. Takav je slučaj na hrvatskom području najčešće bilježen za [[Slavonija|Slavoniju]].
====Engleska====
U razdoblju [[Angli|Anglo]]-[[Sasi|Sasa]] najviši dostojanstvenici do kralja bili su ''[[ealdorman]]i'' (kasnije će se pod [[Danci|danskim]] uticajem titula preoblikavati u ''earl'') koji su se pak na latinskom prevodili kao ''duces''. Danas se titula ''earl'' poistovjećuje sa titulom grofa.
U kasnom srednjovjekovnom razdoblju [[Edvard od Velsa (1330-1376)|Edvard, princ od Velsa]], postao je [[1337]]. [[vojvoda od Cornwalla]], te je tako postao prvi vojvoda kojem je taj naslov dodijelio [[spisak engleskih i britanskih vladara|engleski kralj]]. U Engleskoj, te kasnije u [[Kraljevina Velika Britanija|Kraljevini Velikoj Britaniji]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vojvode su u rangu bile niže od prinčeva, za razliku od kontinentalnih vojvoda.
===Novi vijek===
Sve do [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] u [[Europa|Europi]] je postojao velik broj vojvodstava. To se posebno odnosi na područja današnje [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]], te na područje [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
====Italija====
[[Slika:ChristinavonDaenemarkCoxcie.jpg|thumb|right|[[Kristina Danska]] ([[1522]]-[[1590]]), po prvom braku vojvotkinja Milana, a po drugom vojvotkinja Lotaringije]]
Feudalna vojvodstva na području Italije uključivala su vojvodstva [[Acerenza]], [[Spoleto]], [[Savoja]], [[Modena i Reggio]], [[Benevento]], te [[Kalabrija]] (u kojoj je titulu vojvode nosio [[prijestolonasljednik]] [[Napulj]]skog kraljevstva). U vrijeme [[renesansa|renesanse]] posebno je značajno bilo [[Vojvodstvo Milano]]. Usto, vojvodstva su, po svome nazivu ([[italijanski jezik|italijanski]] ''doge''; [[venecijanski jezik|venecijanski]]: ''doxe''; [[bosanski jezik|bosanski]] '''dužd''') bile i [[Genova]] i [[Mleci]].
====Dubrovnik====
Slično Veneciji i Genovi, i [[Dubrovnik|dubrovački]] knez nosio je na latinskom titulu ''dux''. U hrvatskoj historiografiji ta se titula u ovom slučaju nikad nije prevodila kao "vojvoda", premda je u punoj tituli [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] Dubrovnik bio uvijek smješten među vojvodstvima. Tako je [[Ferdinand I, car Austrije]], među ostalima nosio i titulu ''Dux Lotharingiae, Salisburgi, Styriae, Carinthiae, Carnioliae; Dux superioris et inferioris Silesiae, Mutinae, Parmae, Placentiae et Guastallae, Osveciniae et Zatoriae, Teschiniae, Forojulii, Ragusae et Jaderae etc.''
====Austrija i Njemačka====
U nasljednim habsburškim zemljama bilo je više vojvodstava. Među njima se navode sama [[Austrija]], koja će se kasnije nazivati nadvojvodstvom, te još kasnije [[carstvi]]m, potom [[Hohenberg]], [[Koruška]], [[Štajerska]], i [[Kranjska]]. Habsburgovci su uzeli titulu [[nadvojvoda]].
Premda u Saveznoj Republici Njemačkoj nositelji plemićkih titula nemaju više nikakav službeni status, na njih se i nadalje gleda kao na plemstvo, te su i nakon [[1918]]. vojvode zadržali svoju ulogu u dinastijskim brakovima evropskih kraljevskih, kneževskih i vojvodskih porodica.
Specifičnost austrijskog i njemačkog plemstva leži u tome što svi članovi vladareve porodice nose istu titulu (ukoliko je ta titula niža od carske ili kraljevske). Stoga svi sinovi, kćerke, snahe i ostali potomci vojvode u muškoj liniji nose titulu vojvode, odnosno vojvotkinje. Tako je, naprmijer, [[Elizabeta Amalija Bavarska]] bila vojvotkinja Elizabeta u Bavarskoj sve dok udajom nije dobila višu titulu carice.
==Današnje stanje==
Nakon ujedinjenja Italije [[1870]]. i kraja njemačke monarhije [[1918]]. više nije bilo suverenih vojvoda koji bi bili na vlasti u [[Evropa|Evropi]]. Jedino, kao viša titula od vojvode, postoji titula [[veliki vojvoda|velikog vojvode]] [[Luksemburg]]a.
U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] kralj ili kraljica nastavljaju dodjeljivati titulu vojvode članovima kraljevske porodice. Ostale vojvode su potomci plemića kojima je titula davno dodijeljena.
U [[Španija|Španiji]] titula vojvode ili vojvotkinje daje se sinovima i kćerima monarha koji nisu prvi u nasljednom nizu, po njihovu vjenčanju.
U [[Švedska|Švedskoj]] svi prinčevi (i odnedavno princeze) dobijaju doživotnu vojvodsku titulu.
== Također pogledajte ==
* [[Nadvojvoda]]
* [[Veliki vojvoda]]
[[Kategorija:Titule]]
[[bg:Войвода]]
|