Razlika između verzija stranice "Ćirilica"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 2:
{{Abeceda}}
'''Ćirilica''' je [[pismo]] kojim se koristi sedam [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] ([[ruski jezik|ruski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[bugarski jezik|bugarski]] '''te''' [[srpski jezik|srpski]] i [[bosanski jezik|bosanski]], koji ravnopravno koriste i latinicu), kao i [[#Jezici_koji_se_koriste_ćirilicom|veći broj drugih jezika]] bivšeg [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], [[Azija|Azije]] i [[istočna Evropa|istočne Evrope]].
 
 
== Jezici koji se koriste ćirilicom ==
 
SljedećiSlijedeći jezici koriste ili su koristili ćirilicu:
 
*[[indoevropski jezici]]
Line 96 ⟶ 95:
|}
 
== KorišćenjeKorištenje u različitim jezicima ==
 
(Glasovi su označeni korišćenjemkorištenjem [[mapa karaktera SAMPA|Sampe]] i predstavljaju samo aproksimativnepribližne vrednostivrijednosti.)
 
Dok glavnica jezika koji se koriste ćirilicom imaju [[fonema|fonemsku]] ortografiju, postoje i izuzeci, uglavnom u [[ruski jezik|ruskom]]: ''ЕГО '' (znači ''njemu''), a izgovara se kao /jevO/ umesto /jegO/.
Line 104 ⟶ 103:
Imajte na umu da sricanje imena varira, posebno kad su u pitanju transkripcije/transliteracije Y/J/I, GH/G/H i ZH/J.
 
=== SlovenskiSlavenski jezici ===
 
====[[ruski jezik|Ruski]]====
 
 
Napomene vezane za tvrdi i meki znak:
Line 120 ⟶ 118:
Kao u ruskom sa izuzecima:
 
* Г јеje звучанzvučan струјниstrujni сугласникsuglasnik иi зовеzove сеse "Ге". ИзмеђуIzmeđu Ге иi Де налазиnalazi сеse Гје (Ґ, ґ) иi изговараizgovara сеse каоkao умекшаноumekšano /g/. (ОвоOvo словоslovo нијеnije билоbilo званичноzvanično коришћеноkorišteno уu СовјетскомSovjetskom СавезуSavezu, паpa сеse неne налазиnalazi уu многимmnogim ћириличкимćiriličnim фонтовимаfontovima.)
* Је сеse иговараizgovara каоkao /E/ иi зовеzove сеse "Е". Јо неne постојиpostoji. ИзмеђуIzmeđu ЕE иi ЖеЖe постојиpostoji словоslovo ЈеJe (Є, є) којеkoje сеse изговараizgovara каоkao /jE/ иi којеkoje изгледаizgleda каоkao обрнутоobrnuto рускоrusko словоslovo ЕE. РускоRusko словоslovo ЕE неne постојиpostoji.
* И сеse изговараizgovara kao као /1l/ иi zove зовеse се "Y" (тврдоTvrdo ИI). КраткоKratko И сеse зовеzove "краткоkratko Y". ИзмеђуIzmeđu Y иi краткогkratkog Y постојиpostoji словоslovo И (І, і) иi изговараizgovara сеse каоkao /i/ аa изгледаizgleda каоkao латиничкоlatinično словоslovo I иi словоslovo Ји (Ї, ї) иi изговараizgovaa сеse каоkao /ji/ аa изгледаizgleda каоkao латиничкоlatinično словоslovo I саsa дијарезомdijarezom (двеdvije идентичнеidentične тачкеtačke изнадiznad словаslova каоkao кодkod рускогruskog словаslova ЈоJo).
* Јери неne постојиpostoji.
* Tvrdi znak se ne koristi; umjesto njega se u toj potrebi koristi apostrof.
* Тврди знак се не користи; умjесто њега се у тој потреби користи апостроф.
 
====[[bjeloruski jezik|Bjeloruski]]====
Kao ruski osim:
Као руски осим:
* И изгледаizgleda каоkao латиничкоlatinično словоslovo I (І, і). (АлиAli, краткоkratko И изгледаizgleda каоkao уu рускомruskom!)
* ИзмеђуIzmeđu У иi Еф постојиpostoji словоslovo краткоkratko У (Ў, ў), којеkoje изгледаizgleda каоkao У (У) саsa акцентомakcentom бревbrev иi изговоромizgovorom /w/ каоkao уu енглескимengleskim дифтонзимаdiftonzima уu "now" иi "low".
* Шћа неne постојиpostoji.
* Tvrdi znak se ne koristi; umjesto njega se u toj potrebi koristi apostrof.
* Тврди знак се не користи; уместо њега се у тој потреби користи апостроф.
* Г представљаpredstavlja звучанzvučni струјниstrujni сугласникsuglasnik. ИмаIma Ґґ.
* "Дз" каоkao "Ђ", "Дж" каоkao "Џ".
 
====[[bugarski jezik|Bugarski]] ====
Line 146 ⟶ 144:
==== [[srpski jezik|Savremeni srpski jezik od 19. vijeka]] ====
Kao ruski osim:
* Spelovanje srpske azbuke je drukčije nego spelovanje ruske. Suglasnici se izgovaraju samo korišćenjemkorištenjem poluglasnika kao pomoći.
* Je se izgovara kao /E/ i zove se "E". Jo ne postoji. Rusko slovo E ne postoji.
* Između Д i Е postoji slovo Ђ (Ђ, ђ), koje se izgovara kao /d<sup><small>j</small></sup>/ i izgleda kao Ћерв, samo što ima zakrivljenje na desnoj nožici.
Line 162 ⟶ 160:
* Кј zamjenjuje Ђерв (&#1036;, &#1116;) a izgovara se kao /k<sup><small>j</small></sup>/ i izgleda kao K sa [[akut|akutom]].
 
=== NeslovenskiNeslavenski jezici ===
 
=== Neslovenski jezici ===
 
Ove azbuke su mahom nastale na osnovu ruske, ali sa popriličnim razlikama, pogotovu kad su u pitanju [[kavkaski jezici]]. U [[centralna Azija|centralnoj Aziji]] korišćenje ćirilice je postalo često predmet političkih sporova po raspadu [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], jer podsjeća na sovjetsku vlast. Određeni broj jezika je umjesto ćirilice počeo da koristi druga pisma.
 
 
{|
Line 304 ⟶ 300:
|}
 
== SrodniTakođer člancipogledajte ==
*[[jotovanje]]