Razlika između verzija stranice "Mehmed-paša Sokolović"

'''Mehmed-paša Sokolović''' (1505 ili 1506, Sokolovići - 1579, [[Istanbul]]) je bio osmanskiosmanlijski vojskovođa i veliki vezir osmanskog[[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Sokolović je bosansko-hercegovačkogbosanskohercegovačkog porijekla<ref>http://www.kosovo.com/socheng2.html</ref><ref>http://www.djnoke.com/ferhadija2003.html</ref><ref>http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/constantinople.htm</ref><ref>http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=101171</ref><ref>http://sio.midco.net/danstopicalstamps/koran.htm</ref>.

Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog[[Rudo]]g, a kao dijete pravoslavnih roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmanskuosmanlijsku vojsku na adžami-oglan, više poznat kao ''[[danak u krvi]]''. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskojosmanlijskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanskojosmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[Janičarijanjičari]]). Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme sultana [[Sulejman I|Sulejmana I Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u[[Iran|perzijskom]] perzijskoj vojnifrontu dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva -. 28. VI.juna [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] pod opsjednutim Sigetom 6. IXnovembra. [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je -, u sklopu Carstva -, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Zrinski]] živ je živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč|Beča]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu [[Sokolovići|Sokolovićima]] kod [[Rudo|Rudog]] izgradio je džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad|Višegradu]], [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], [[Vezirov most u Podgorici]] u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću [[Rijeka Žepa|Žepe]] u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].
Najpoznatija je [[Ćuprija na Drini|Ćuprijaćuprija na Drini]] koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkogbosanskohercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerovatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je uticao na odluku osmanske države na obnovi srpske Pećke patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveo svoga brata Makarija. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao je prilikom donošenja odluke da se obnovi [[Pećka patrijaršija]].