Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 78.1.114.160 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao BodhisattvaBot
No edit summary
Red 22:
Na [[prvi vatikanski koncil|prvom vatikanskom koncilu]] ([[1869]]. - [[1870]].) u Rimu bio je jedan od najzapaženijih protivnika neograničene papske vlasti i tom se prilikom istakao kao vičan govornik održavši čuveni trosatni govor protiv [[dogma|dogme]] o [[papa|papskoj]] nepogriješivosti, nakon kojeg je s manjom grupom biskupa napustio [[Rim]].
 
Josip Juraj Strossmayer je pokretač austro-hrvatske ideje jugoslavenstva. Nastavio je da njeguje unitarističke ideje [[ilirski pokret|ilirskog pokreta]] koje su imale za cilj da ilirsko, a potom jugoslavensko, ime posluži kao stepenica na putu ka stvaranju jedinstvene nacije koja bi potom ponijela hrvatsko ime. Josip Juraj Strossmayer je pod firmom jugoslavenstva krio svoje hrvatstvo, pa i velikohrvatstvo.
 
== Porijeklo i djelovanje ==
Red 40:
U [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] su bili sa austrijskom okupacijom došli mnogi agilni prijatelji đakovačkog biskupa Strossmayera. Naročito Dlustuš za prosvjetu, Treščec za upravu, Herman za propagandu. Međutim, pored [[ilirski pokret|Ilirstva]] i kasnijeg jugoslavenstva, hrvatski pokret je u Bosni ostao ograničen na čisto katoličke mase.
 
== Mit o Strossmayerovom jugoslavenstvu ==
Nakon stvaranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]), stvoren je svojevrstan mit o jugoslavenstvu Strossmayera i njegovog pomoćnika Račkog. U školske udžbenike historije Strossmayer je predstavljan kao apostol jugoslavenstva, kao ideolog nove države. Neki srpski intelektualci su ga po značaju za Srbe čak izjednačavali sa [[Sveti Sava|Svetim Savom]].
 
Sam biskup Štrosmajer je godine [[1883]]., izjavio da su Srbi glavni neprijatelji Hrvata i time pokazao da se prvi odriče svog jugaslavizma. Strossmayer jeste propovjedao neku vrstu južnoslavenske države, ali pod apsolutnom vlašću [[Habsburgovci|habsburške]] dinastije i katoličke crkve, sa centrom u [[Zagreb]]u, [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kao integralnim dijelom [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srijem]]om kao dijelom Hrvatske, tako da se ni na koji način nije moglo govoriti o slobodnoj državi i ravnopravnoj za sve građane, nego više o Velikoj Hrvatskoj upakovanoj u formu Jugoslavije.
 
== Vanjski linkovi ==