[[Slika:Sisak oil refinery1.JPG|thumb|right|250px|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]]
'''BenzinaBenzin''' je tekuće gorivo dobiveno raznim postupcima u [[Industrija|industriji]] [[nafta|nafte]]. Osnovna namjena mu je pokretanje klipnih [[motor]]a s unutrašnjim sagorijevanjem, benzinjačabenzinaša. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzinabenzin mora zadovoljiti su: što mirnije sagorijevanje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[zrak]]a u raznim uslovima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, [[rasplinjač]]u ili u [[pumpa|pumpi]] za benzinu ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; [[isparavanje]]m ne smiju ostavljati tragove smola u sistemima i instalaciji.
Po hemijskom sastavu benzinabenzin je smjesa, [[tačka ključanja|tačke ključanja]] već od 30°C, sastavljena od ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula|molekuli]].
'''AvionskaAvionski benzinabenzin''' ([[kerozin]]) koristi se za pogon avionskih motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Uslovi u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio-motora su: uzlijetanje i penjanje [[avion]]a kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i [[zrak]]a i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Zbog rada pod različitim [[atmosfera|atmosferskim pritiscima]], pored visoke [[oktanski broj|oktanske vrijednosti]] određena je i isparljivost i [[pritisak para]]. Lako isparljivi [[ugljikovodici]] svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je pritisak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.
