Razlika između verzija stranice "Frankopani"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 3:
'''Krčki knezovi Frankopani (Frankapani)'''
 
Frankopani, a uz njih i [[knezovi Zrinski|Zrinski]] spadaju među najznačajnije i najpoznatije hrvatske velikaške rodove koji su od XI. do XVII. vijeka, vrlo usko bili povezani s poviješću, prošlošću i sudbinom hrvatskoga naroda i Hrvatske. StoljećimaVijekovima su članovi tih velikaških rodova bili nositelji i branitelji Hrvatske od nadmoćnijega osmanlijskoga osvajača, ali i odlučni protivnici sve opasnijega [[Habsburgovci|habsburškoga]] carskog apsolutizma i njemačkoga hegemonizma, koji se je u duhu europskoga merkantilizma nastojao učvrstiti u čitavoj [[Habsburška monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. I prošlost tih dvaju rodova međusobno je isprepletena bračnim vezama, prijateljstvima i sudjelovanjima u skoro svim značajnijim zbivanjima u Hrvatskoj, osobito na ratištima u obrani Hrvatske od osmanlijskoga osvajača.
 
Krčki knezovi Frankopani su jedina obitelj na jadranskim ostrvima koja se razvila do moći u evropskim razmjerima. Smatra se da potiču iz '''Gradeca''' - danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio bio '''Dujam''' koji je [[1118]]. godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati ostrvom.
Red 11:
Krčki knezovi ime '''Frankopani''' uzimaju tek nakon mnogo godina svoje pristutnosti na ovim prostorima. Neki historičari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (frangere pane – lomiti kruh).
 
Potiču od knezova krčkih, a do sredine XV. vijeka, osim ostrva [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama sa [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U XVII. stoljećuvijeku njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto Ozaljski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, [[Mlečani|Mlečana]] i [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" koje je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan (1589.-1652.)[[Vuk Krsto Tržački]], njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625.-1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643.-1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.
 
Knezovi Frankopani omogućili su franjevcima dolazak na ostrvce [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII i [[Martin Frankopan]] dobili su od Pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu- koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447]]. Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankopana obnovio se samostan na Košljunu.