Razlika između verzija stranice "Stari vijek"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
[[slika:Persepolis 1.JPG|mini|250p|desno|Iskopine [[Perzepolis]]a, prijestolnice perzijskih [[Ahemenidi|Ahemenida]]]]
Pod pojmom '''stari vijek''' podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja [[pismo|pisma]] odnosno početka [[civilizacija|civilizacije]] (oko 3500. g.p.n.e. u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]) do početka [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] (sredina petog
Početak starog vijeka smješta se u vrijeme oblikovanja pisma i starih [[orijent]]alnih carstava [[prednja Azija|prednje Azije]] odnosno, [[Mezopotamija|Mezopotamije]] ([[Sumer]], [[Akad]] (ili [[Agade]]), [[Babilonija]], [[Mitanni]], [[Asirija]]), [[Iransko visočje|Iranskog visočja]] ([[Elam]], [[Medija]], [[Perzija]]) i [[Mala Azija|Male Azije]]/[[Anatolija|Anatolije]] ([[Hetitsko carstvo]], [[Frigija]], [[Lidija]]), kao i [[Stari Egipat|Egipta]].
Kraj starog vijeka od prilike se poklapa s raspadom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] i državne tvorevine [[Sasanidi|Sasanida]] u vrijeme [[Selidba naroda|seobe naroda]] i [[Arapska ekspanzija|arapskih ekspanzija]] (propast [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] [[476]]./[[480]].; smrt [[Justinijan]]a [[565]].; uništenje [[Sasanidi|Sasanidskog carstva]] [[651]].). U novije vrijeme se dolazi do stanovišta da bi se prijelazno razdoblje između [[antika|antike]] i [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] (od kraja [[3. vijek|3.
== Počeci u razdoblju mladog [[neolitik]]a ==
Red 13:
{{glavni|Sumerani}}
Prvi počeci razvoja visokih kultura odvijali su se od polovine 4.
Svjetovna i duhovna vlast u sumerskim gradovima-državama objedinavala se u osobama kneževa-svećenika. [[Arhitektura|Arhitektonski]] izraz nalazi [[politeizam|politeističko]]-[[kozmologija|kozmološka]] religioznost Sumerana u [[zigurat]]ima, stepenastim [[piramida]]ma visokim do 50 [[m]]. Palače koje su građene pored njih imale su samo reprezentacijsku ulogu. Gradovi su međusobno bili gotovo neprekidno u konfliktima oko prava na vodu, ili zbog trgovačkih puteva ili plačanja tributa, ali ratovi nisu imali velike posljedice, a vlast koja bi nadišla granice gradova nije se nikada oblikovala. Od 3. tisućljeća p.n.e. dolaze sa sjevera [[nomad]]i. To dokazuje [[spisak sumerskih kraljeva]] na kojem se pojavljuju [[semiti|semitska]] imena (sumerski jezik do danas nije razvrstan u ni jednu jezičnu grupu). U tom razdoblju, kada dolazi do razaranja monumentalnih hramova, razbija se jedinstvo svjetovne i duhovne vlasti. Vladari iz ovog razdoblja pokazuju svoju svjetovnu moć kako davanjem funkcionalnog značenja palačama, tako i grobovima u kojima se sahranjuju zajedno s pratnjom. Krajem ovog takozvanog ranodinastičkog razdoblja koje je trajalo od 25. do 26. vijeka p.n.e., po prvi put se područje sumerskog uticaja širi do [[sredozemlje|sredozemlja]].
Red 20:
{{Glavni|Ranodinastijski period}}
Za razliku od Sumera, u [[Stari Egipat|Egiptu]] se političko objedinjavanje u državu dogodilo već krajem 4. tisućljeća. Pri tome je zemljopisna izoliranost (okruženost pustinjom) pružala zaštitu od vanjskih uticaja i vjerovatno pogodovala razvoju zaokruženog carstva. Veći broj manjih kraljevstava koja su se grupirala u dva labavo povezana područja uticaja [[Gornji Egipat|Gornjeg]] (centar u [[Nekhen]]u) i [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]] (s centrom u [[Buto|Butu]]) objedinjen je u procesu koji je trajao više generacija oko sredine 32. vijeka p.n.e. pod vlašću Gornjeg Egipta. Na početku historijskog vremena i prelazu iz [[protodinastijski preiod|protodinastijskog]] u [[ranodinastijski period]] pojavljuju se najstariji pisani tragovi s imenima vladara [[Skorpion]]a, [[Narmer]]a i [[Aha|Ahe]] koje kasnija predaja objedinjuje u [[mit]]ološki lik [[Menes]]a, ujedinitelja carstva. Krajem ranodinastijskog perioda (kraj 28.
Već prve dinastije temelje svoju vlast na centralnoj upravi i božjem kraljevstvu, u kojem se kao ljudska manifestacija pojavljuje nebeski Bog [[Horus]] u liku [[sokol]]a. Religiju su i inače obilježavali božanski likovi [[životinje|životinja]] (lav, bik i krava) na čije mjesto tek krajem razdoblja dolaze likovi sa životinjskim glavama i ljudskim tijelom. Vjera u zagrobni život je bila jako izražena. Od [[opeka|opeke]] rađene od [[nil]]skog blata u tom razdoblju grade se ogromne grobnice u [[Sakara|Sakari]] kod [[Memfis]]a i u [[Abidos]]u. Ujedinjeni Egipat temeljio se na visoko razvijenoj kulturi i zanimanju za civilizacijski napredak još iz protodinastijskog perioda.
|