Razlika između verzija stranice "Sarajevska sahat-kula"

[[Slika:SahatKula2.JPG|mini|200p|Pogled na Baščaršiju iz Sarajevske sahat-kule]]

'''Sarajevska [[Sahat Kula|sahat-kula]]''' je jedna od najviših, a zbog svoje vitkosti jedna i od najljepših u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je u [[17. vijek]]u. Poslije požara 1697. godine kada je spaljena pod naletom Eugena Savojskog Sahat kula je obnovljena. Obnavljana je još i 1762.

Poslije austrougarske okupacije dograđene su gornje zone objekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona 1876. Te godine je sarajevski trgovac Hašim-aga Glođo, sa još jednim trgovcem, donio sat iz Londona, jer je stari, turski sat, koje je nekad bio na ovoj kuli, već bio dotrajao. Stari sat je odnesen na Vratnik u Vratničku džamiju.<ref>http://www.nwbih.com/news.cgi?ref1=87</ref>

Na kuli je sat marke Gillete & Bland Croydon, izrađen 1873. u Londonu.<ref>http://abg.ba/html/tekstovi/historija/sahat_kula.html</ref>

Graditelj kule je Gazi-Husrev-beg, jedan od najvećih bosanskih vakifa iz turskog doba. Prvi pisani trag o njoj datira iz 17. vijeka. Kula ima 76 drvenih basamaka, poredanih u kvadratnom nizu po kojima se penje muvekit barem jednom sedmično da kuriše (podesi) vrijeme. Sat se mora podešavati jer pokazuje vrijeme [[a la turca]] (lunarni sat). Pretpostavlja se da je jedini na svijetu koji kazuje vrijeme po lunarnom kalendaru. To znači da ovaj sat 24 sata, ili 00 sati, pokazuje tačno u momentu zalaska sunca na lokalitetu, u ovom slučaju tačno u momentu zalaska sunca u Sarajevu. U dvorištu Begove džamije postojala je muvekithana u kojoj se na osnovu preciznih mjerenja i posude s vodom određivalo tačno vrijeme namaza.

1967. godine sat je repariran, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika pozlaćeni su. Kada u toku svetog mjeseca posta ramazana sahat na Kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru. Poslije prvog otkucaja na Begovoj se džamiji pale kandilji, a nakon toga sa Sarajevske tabije tradicionalno puca top koji označava kraj posta.

{{Stub-arh}}