Bunjevci u [[Bačka|Bačku]] i [[Mađarska|Mađarsku]] sele u prvoj polovicipolovini [[17. vijek]]a (negdje [[1620]]. godine) pod vodstvom franjevaca Andrije Dubočca (sa 2.700 duša), Mihovila iz Velike sa 2.300 ljudi, Ivana Seočanina (1.500 ljudi), zatim Ilije Dubočca, Josipa Rančanina i Šimuna iz Modriča sa 6.500 ljudi koji su poveli i svoju stoku, zatim Grge Zgonščanina iz područja [[Mostar]]a sa 4.500 ljudi i Jure Turbića sa 5.300 ljudi. Gotovo 23.000 Bunjevaca nasaelilo je Podunavlje i Potisje. Naseliše gradove i mjesta u krajevima od Deronja preko Sombora i dalje do Pešte i Ostrogona. U starim rukopisima nazvaše ove ljude 'Dalmatincima' navodeći da s njima pod vodstvom franjevaca došli i Bunjevci iz Hercegovine. Bunjevci u Bačkoj usprkos teškoj političkoj situaciji sačuvali, takođerm svoj jezik, kulturu, pjesme i pisanu riječ.
