Verzija na dan 5 april 2007 u 21:20 uredi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Bot: Prevođenje varijabli ← Starija izmjena		Verzija na dan 26 maj 2008 u 13:40 uredi poništi Pavone (razgovor \| doprinosi) Urednici 5.976 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: U'''Kamata''' je, u [[~~Finansije~~Ekonomija\|~~finansijama~~ekonomiji]] ~~kamata je~~, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos [[Novac\|novca]] za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se [[glavnica]], a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove [[kamatna stopa]]. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih [[Tržište\|tržišta]]. [[Slika:Euro_banknotes.PNG\|195p\|desno]] Red 5: Postoji nekoliko razloga zašto se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za posuđeni novac. * Vremenska vrijednost novca - ljudi više vole posjedovati novac sada nego u budućnosti. Ukoliko im se neko obrati tražeći na zajam novac uz obećanje da će ga vratiti u budućnosti pristat će jedino ako im se za tu posudbu plati određena nadoknada. * Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se može uložiti u različite projekte na način da donosi neki [[profit]]. U slučaju posudbe novca taj [[profit]] se ne ostvaruje i on predstavlja [[oportunitetni trošak]], odnosno propuštenu priliku za zaradom. Stoga se ta zarada iskazuje u vidu kamate. * Inflatorna očekivanja - zbog [[Inflacija\|inflacije]] novac gubi na vrijednosti, što znači da se eventualno ostvaruje gubitak ako se čuva bez ulaganja ili posuđuje bez kamata * Rizik investicije (posudbe) - sasvim je moguće da će posuđivač ostati bez izvora prihoda i neće biti u stanju vratiti posuđeni novac, što stvara izvjesni rizik prilikom posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan vid nagrade onome ko je spreman upustiti se u rizik. Red 13: [[Historija\|Historijski]] dokumenti iz doba [[Sumer]]anske [[Civilizacija\|civilizacije]] ukazuju na formalizirani sistem [[kredit]]iranja baziran na [[srebro\|srebru]] i [[žito\|žitu]], dva glavna sredstva plaćanja. Prije pojave novca razmjenu su potpomagale ove dvije "[[Moneta\|monete]]" a vrijednost se određivala vaganjem. Srebro se upotrebljavalo u ekonomiji gradova, a žito na selima. [[Arheologija\|Arheolozi]] su iskopali komade ~~metala~~[[metal]]a koji su se koristili u [[Trgovina\|trgovini]] u [[Troja\|Troji]], minoanskoj i mikenskoj civilizaciji, [[Babilon]]u, [[Asirija\|Asiriji]], [[Stari Egipat\|Starom Egiptu]] i [[Perzija\|Perziji]]. Uzimanje kamate je djelimično ograničeno po [[Judaizam\|Judaizmu]] i [[Kršćanstvo\|Kršćanstvu]], dok je [[Islam]]om potpuno zabranjeno i smatra se za [[haram]] (grijeh). U Islamu se razvilo i [[islamsko bankarstvo]] koje posluje po ekonomskim principima ali uz odsustvo kamate. Red 23: *[http://www.limun.hr/main.aspx?id=9312 On-line leksikon] [[Kategorija:~~Ekonomija~~Bankarstvo]] [[bg:Лихва]]

Razlika između verzija stranice "Kamata"