Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Usora"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
ispravio krive navode o rodnom kraju
No edit summary
Red 1:
{{Čvor}}
'''Usora''' je općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] a nalazi se između [[Doboj|Doboja]] i [[Tešanj|Tešnja]]. Prije rata u Usori je živjelo oko 8.500 osoba od kojih su većina bili [[Hrvati]]. U ratu je doslo do etničkog čišćenja i zločina od strane Republike Srpske, tako da Usora danas broji samo 5.000 stanovnika.
 
* [[Category:Općina Usora]], Bosna i Hercegovina]]▼
==Historija==
* [[Rijeka Usora]], Bosna i Hercegovina
Prostor oko rijeke Usore i njezinih pritoka zove se naprosto Usora.
Bio je nastanjen još u paleolitiku ( starije kameno doba ), Dr Đuro Basler i Zdravko Marić su otkrili u Makljenovcu prebivališta čovjeka u tim prahistorijskim vremenima. Ime USORA u povijesnim vrelima spominje se prvi put godine [[1225]]. u pismu [[Papa|pape]] Honorija III. Andriji II. ugarskohrvatskom kralju. Podrijetlo imena Usora je posebna zagonetka. Lingvisti i povjesničari se značajno razilaze pri utvrđivanju pravog vrela: od slavonske riječi V'SOR' u značenju ohol, ponosit, grub, srdit, osoran do pokušaja izvođenja njezinog imena iz naziva ondje nastanjenog iliskog plemena Oserijata. Naime, odbacivši ilirski posvojni sufiks ''-ata'' dobivamo ime rijeke Oser (-is), očevidno naša Usora-Usora.
Držeći se ovoga vrela opstojanje imena USORA se u povijesti produbljuje od sedam i pol na najmanje dvadeset stoljeća.
 
Usora spada u red brojnih političkih poluovisnih oblasti, koje su opstojale na tlu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao ''specifični politički organizmi'' i koji su postupno nestajali ostavivši za sobom poneki trag u narodnoj kulturi, mentalitetu i načinu života.
 
Do sada nisu otrkivena historijska vrela kada se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa, ali znamo da se početkom XIII. stoljeća formira kao posebna oblast, u dokumentima kao kneževina (Sebislav [[1236]]. god.) a zatim kao banovina (Henrik Gisingovac [[1272]]. god.) i najzad vojvodstvo (od [[1326]]. godine rod Biloševića čija čast prelazi na rod Zlatonosovića od [[1399]]. godine. Posljedni vojvoda je bio Tvrtko Stančić, s padom [[BiH]] pod Tursku vlast).
 
Ozbiljniju povezanost naroda usorskog kraja, propovjedajući blagoslov naravi, utemeljitelja je Katolička crkva u mentalitet, način života i narodnu kulturu ovog kraja.
 
Najstariji podatak o njenoj nazočnosti je pismo Pape Grgura IX kojim uzima 8. augusta [[1236]]. godine pod svoju posebnu zaštitu,... ''dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskoga'' a unuka Kulina bana, ''Sebislav, ljiljana među trnjem''.
 
To trnje, po papi, jest bosansko plemstvo u Usori, zaraženo patarentskom herezom. Sto znaci da su bili bogumili ili tacnije pripadnici Bosanske Crkve. Kasnije je ove osobnosti postupno uvlačila i u [[Hrvati|Hrvate]] [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Dalmacija]].
 
Padom Bosne pod tursku vlast je i na ovim područjima počela islamizacija stanovništva.
 
Usora je većinskim dijelom nastanjena Hrvatima. Kroz osmansku vladavinu se hrvatski utjecaj konstantno smanjivao, da bi danas obuhvaćao uglavnom sela zapadno od Doboja. Pitanje je koji su čimbenici utjecali na to da su se, unatoč ogromnom pritisku koji je slomio okolno područje, u Usori do danas održali Hrvati.
 
U zadnjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu cetnicke snage su opsjedale Usoru. Neuspješno. Linija je bila poznata i po nazivu 'tenkovsko groblje'. Do kraja rata područje je obranila 110. usorska brigada u sastavu HVO-a. Zbog toga je danas Usora pod hrvatskom upravom u sastavu federacije BiH.
 
==O imenu==
U bosanskom govoru se do danas sačuvao izraz ušur, što bi prevedeno sa latinskog značilo običajno pravo, a u narodu jednostavno običaj (pr. desetina brašna umjesto novca za meljaju). O porijeklu ovog naziva za jedan cijeli kraj treba unijeti i predpostavku da su još stari Rimljani ovaj kraj nazvali tako, pošto je od pamtivijeka bio neprohodan i s toga pogodan za zbijegove progonjenih starosjedilaca sa šireg ilirskog prostora (pravo na običaj = usure). Zanimljivo je da su svi stariji stanovnici ovog kraja nazivali rijeku Usoru Usura, a grad Doboj Dobuj .
 
[[Category:Zeničko-dobojski kanton]]
▲[[Category:Bosna i Hercegovina]]
[[Category:Općine Bosne i Hercegovine]]
 
[[hr:Usora]]
[[sr:Усора]]
{{Političke Podjele Bosne i Hercegovine}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Usora"