Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice
Red 1:
{{Infokutija biografija
|ime =Josip Juraj
|prezime =Strossmayer
|slika =JosipJurajStrossmayer.jpg
|širina slike =
|tekst uz sliku =
|dan rođenja =4
|mjesec rođenja =februar
|godina rođenja =1815
|mjesto rođenja =Osijek
|država rođenja =Hrvatska
|dan smrti =8
|mjesec smrti =april
|godina smrti =1905
|mjesto smrti =Đakovo
|država smrti =Hrvatska
|ženski pol =
|država za kategoriju=Hrvatska
}}
'''Josip Juraj Strossmayer''' (Štrosmajer) ([[Osijek]] [[4. februar]]a [[1815]]. - [[Đakovo]] [[8. april]] [[1905]].) hrvatski [[biskup]] i [[političar]], kulturni djelatnik i pisac; jedan od najznačajnijih i najuticajnijih [[Hrvati|Hrvata]] [[19. vijek|19. vijeka]].
 
Na [[prvi vatikanski koncil|prvom vatikanskom koncilu]] ([[1869]]. - [[1870]].) u Rimu bio je jedan od najzapaženijih protivnika neograničene papske vlasti i tom se prilikom istakao kao vičan govornik održavši čuveni trosatni govor protiv [[dogma|dogme]] o [[papa|papskoj]] nepogriješivosti, nakon kojeg je s manjom grupom biskupa napustio [[Rim]].
 
Josip Juraj Strossmayer je pokretač austro-hrvatske ideje jugoslavenstva. Nastavio je da njeguje unitarističke ideje [[ilirski pokret|ilirskog pokreta]] koje su imale za cilj da ilirsko, a potom jugoslavensko, ime posluži kao stepenica na putu ka stvaranju jedinstvene nacije koja bi potom ponijela hrvatsko ime. Josip Juraj Strossmayer je pod firmom jugoslavenstva krio svoje hrvatstvo, pa i velikohrvatstvo.
 
== Porijeklo i djelovanje ==
Porijeklom iz kroatizirane njemačke vojničke porodice iz Osijeka, Strossmayer je rođen [[4. februar]]a [[1815]]. godine u [[Osijek]]u. Strossmayerov pradjed se u Osijek doselio iz Gornje Austrije. U rodnom Osijeku je pohađao narodnu školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj je završio u katoličkom sjemeništu u [[Đakovo|Đakovu]]. Potom je pohađao visoko sjemenište u [[Budimpešta|Budimpešti]] gdje [[1834]]. godine stiče doktorat [[filozofija|filozofije]]. Godine [[1838]]. je zaređen, i dve godine boravi u [[Petrovaradin]]u. Dvije godine kasnije ([[1840]].) odlazi u Augustineum u [[Beč]] i [[1842]]. godine postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na [[Bečki univerzitet|Bečkom univerzitetu]], polaganjem disertacije o problemu crkvenog jedinstva. Od [[1842]]. do [[1847]]. godine [[profesor]] je đakovačkog sjemeništa, a potom je dvije godine u Beču dvorski kapelan i jedan od trojice direktora u ''Augustineumu''. U to doba predavao je i kanonsko pravo na Bečkom univerzitetu.
 
Kao dvorski [[kapelan]], u periodu od [[1849]]. - [[1859]]. godine, u doba austrijske kontrarevolucije odlučno je bio na strani [[Ban Jelačić|bana Jelačića]]. Od [[1860]]. godine pa narednih 13 godina vođa je Narodne stranke (1860.-1873.). U doba aktivnog bavljenja politikom smatrao je kako [[Austrija]] mora postati [[federativna država]] u kojoj će svi narodi doći do izražaja. Težio je ujedinjenju južnih Slavena u okviru Austrije pod vlašću Habsburgovaca. Nastojao je Austriji prokrčiti put na slavenskom jugu šireći njenu uticajnu sferu na južnoslavenske zemlje izvan granica austrijske države. Program Strossmayerove stranke bio je u ovom: "Svi Slaveni (južni) ujedinjeni pod [[Habsburgovci|Habsburzima]] i pod [[Papa|Papom]]".
 
Njegovim posredovanjem došlo je do [[konkordat]]a između [[Vatikan]]a i [[Crna Gora|Crne Gore]] [[1866]]. godine, a radio je na tome da i [[Rusija]] sklopi konkordat s [[Vatikan]]om. Imao je značajnu ulogu u osnivanju [[JAZU]] (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti) 1867. u Zagrebu. Danas ta ustanova nosi ime [[HAZU]] (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Takođe je igrao veliku ulogu u osnivanju '''[[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog univerziteta]]''' [[1874]]. godine.
 
Kao crkveni [[magnat]] raspolagao je ogromnim bogatstvom. Novčano je pomagao izdavačku djelatnost kao i osnivanje narodnih čitaonica, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim slavenskim zemljama: od [[Slovačka|Slovačke]], [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]] do [[Makedonija|Makedonije]]. Zbog toga ima veliko poštovanje kod mnogih katoličkih [[Slaveni|Slavena]] (u Pragu postoji trg sa njegovim spomenikom).
 
== Strossmayer i Bosna ==
Glavna opsesija Strossmayera je bila [[Bosna i Hercegovina|Bosna]]. Kako se pored ovog agilnog biskupa nalazio i dr [[Franjo Rački]], poznati historičar, koji je pisao o Hrvatskom Državnom Pravu, nije čudo i da je prvi pisao da je Bosna "nekad bila hrvatska". Djelovanje Strossmayera i njegove agitacije austrijskome caru su imale tendencije da se [[Katoličanstvo|pokatoliče]] [[Bošnjaci]], a pounijatite pravoslavni [[Srbi]].
 
U knjizi historičara [[fratar|fra]] Gavranovića, piše: [[Alojz Boroša]], superior [[časna sestra|časnih sestara]] u [[Zagreb]]u, predlaže [[austrija|austrijskoj]] vladi da u Bosni pokatoliči sve muslimane, i da ih zatim pohrvati, kako bi na taj način suzbili političke aspiracije [[Srbija|Srbije]], pošto su se "ideal srbski" i "srbska vjera" duboko usadile u srce po Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Sloveniji i Južnoj Macedoniji: i svaki austrijski patriot. bio on [[Nijemci|Nijemac]], [[Hrvati|Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]], treba sa ovim da dobro računa". Strossmayer je imao u Bosni velikog prijatelja, a također velikog neprijatelja franjevaca, [[Josip Štadler|Štadlera]], [[Sarajevo|sarajevskog]] biskupa, koji je odista počeo katoličenje muslimana sa jednom muslimankom, ali je stvar otkrivena, i prešla u javni skandal, a zamalo što nije došlo i do krvoprolića.
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] su bili sa austrijskom okupacijom došli mnogi agilni prijatelji đakovačkog biskupa Strossmayera. Naročito Dlustuš za prosvjetu, Treščec za upravu, Herman za propagandu. Međutim, pored [[ilirski pokret|Ilirstva]] i kasnijeg jugoslavenstva, hrvatski pokret je u Bosni ostao ograničen na čisto katoličke mase.
 
== Mit o Strossmayerovom jugoslavenstvu ==
Nakon stvaranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]), stvoren je svojevrstan mit o jugoslavenstvu Strossmayera i njegovog pomoćnika Račkog. U školske udžbenike historije Strossmayer je predstavljan kao apostol jugoslavenstva, kao ideolog nove države. Neki srpski intelektualci su ga po značaju za Srbe čak izjednačavali sa [[Sveti Sava|Svetim Savom]].
 
Sam biskup Štrosmajer je godine [[1883]]., izjavio da su Srbi glavni neprijatelji Hrvata i time pokazao da se prvi odriče svog jugaslavizma. Strossmayer jeste propovjedao neku vrstu južnoslavenske države, ali pod apsolutnom vlašću [[Habsburgovci|habsburške]] dinastije i katoličke crkve, sa centrom u [[Zagreb]]u, [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kao integralnim dijelom [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srijem]]om kao dijelom Hrvatske, tako da se ni na koji način nije moglo govoriti o slobodnoj državi i ravnopravnoj za sve građane, nego više o Velikoj Hrvatskoj upakovanoj u formu Jugoslavije.
 
== Vanjski linkovi ==
 
*[http://www.rastko.org.yu/istorija/jducic-jugoslovenstvo_c.html Jovan Dučić, ''Jugoslavenska ideologija'']
*http://www.moljac.hr/biografije/Strossmayer.htm
*[http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-politika-bih_l.html Vladimir Ćorović , Političke prilike u Bosni i Hercegovini, 1939.]
 
[[Kategorija:Hrvatski političari|Strossmayer, Juraj Josip]]
[[Kategorija:Biskupi|Strossmayer, Juraj Josip]]
 
[[bg:Йосиф Щросмайер]]
[[cs:Josip Juraj Strossmayer]]
[[de:Josip Juraj Strossmayer]]
[[en:Josip Juraj Strossmayer]]
[[fr:Josip Juraj Strossmayer]]
[[hr:Josip Juraj Strossmayer]]
[[it:Josip Juraj Strossmayer]]
[[sh:Josip Juraj Štrosmajer]]
[[sk:Josip Juraj Strossmayer]]
[[sr:Јосип Јурај Штросмајер]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Juraj_Strossmayer"