Razlika između verzija stranice "Županija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
članak Županija premješten na Kanton - županija |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Županija''' je [[historija|historijski]] oblik teritorijalno-političke uprave na području današnje [[Hrvatska|Hrvatske]].
== Rano značenje pojma "županija" ==
Pojam se u razvijenijem smislu pojavljuje u [[10. vijek|10. vijeku]], potiskujući [[župa|župe]], najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Historiografija sredinom [[10. vijek|10. vijeka]] na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i zapadne [[Bosna|Bosne]] spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje [[Lika|Like]], [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i [[Hrvatsko primorje|Primorja]]: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija.
== Značenje u srednjem vijeku ==
U [[13. vijek|13. vijeku]] u sjevernoj Hrvatskoj postoje Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u [[Slavonija|Slavoniji]] Požeška i Vukovska.
Gubljenjem samostalnosti Hrvatske, gase se i tzv. "županije". Pojam župnija pojavljuje se u donekle drugom smislu potkraj [[19. vijek|19. vijeka]], nakon sjedinjenja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] sa Hrvatskom.
Potkraj [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] županija kao oblik vlasti se gubi, a potpuno nestaje dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Nakon povlaćenja [[Slavonija|iz Slavonije]] i [[Srijem]]a od Osmanlija, u [[18. vijek|18. vijeku]], pojavljuju se novi oblici županija: Virovitička, Požeška i Srijemska županija. Vladar je u njima postavljao [[župan|župana]], a ovaj je upravljao administrativnim, vojnim i sudskim poslovima na tom području. Potkraj [[19. vijek|19. vijeka]], nakon ulaska [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u Hrvatsku, nastaje osam županija: Bjelovarsko-križevačka ([[Bjelovar]]), Ličko-krbavska ([[Gospić]]), Modruško-riječka ([[Ogulin]]), Požeška, Srijemska ([[Vukovar]]), Varaždinska, Virovitička ([[Osijek]]) i Zagrebačka. No, Dalmacija, [[Istra]], [[Kvarnerska ostrva]], [[Međimurje]] i [[Baranja]] ostali su pod izravnom upravom [[Beč]]a ili [[Budimpešta|Budimpešte]] te nisu imali uspostavljene županije.
Pojam župnija pojavljuje se u donekle drugom smislu potkraj [[19. vijek|19. vijeka]], nakon sjedinjenja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] sa Hrvatskom.
== Savremeno značenje pojma "županija" ==
Županije su pojavljuju nakratko u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], ali su ukinute [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] [[1921]]. godine. U socijalističkoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] županija u bilo kojem obliku nije bilo.
Savremeni pojam "županija" ([[bosanski|bs.]] ''kanton''; [[latinski jezik|lat]]. ''comitatus''; [[mađarski jezik|mađ]]. ''megye''; [[engleski jezik|eng]]. ''county'') pojavljuje se prvi put kroz tzv. "božićni" [[Ustav]] Republike Hrvatske iz 1990. [[Parlament Republike Hrvatske]] je [[1992]]. donio Zakon o područjima županija (kantona), gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 kantona i Gradom Zagrebom sa statusom kantona.
Zakonom o područjima kantona, gradova i općina u RH iz [[1997]]., status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine [[2006]]. Hrvatski je parlament donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 [[grad]]a i 429 [[općina]]. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebni [[Zagrebački kanton]].
Ustav Republike Hrvatske propisuje kanton (savremeno značenje riječi županija) kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a posebno poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, proivredni razvoj, saobraćaj i njgovu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, naučnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu kantona nalazi se premijer kantona ([[hrvatski|hr]]: [[župan]]).
== Kantoni u Hrvatskoj ==
{{Glavni|Kantoni u Hrvatskoj}}
# Zagrebački
# Krapinsko-zagorski
# Sisačko-moslavački
# Karlovački
# Varaždinski
# Koprivničko-križevački
# Bjelovarsko-bilogorski
# Primorsko-goranski
# Ličko-senjski
# Virovitičko-podravski
# Požeško-slavonski
# Brodsko-posavski
# Zadarski
# Osječko-baranjski
# Šibensko-kninski
# Vukovarsko-srijemski
# Splitsko-dalmatinski
# Istarski
# Dubrovačko-neretvanski
# Međimurski
# Grad Zagreb
== Srodni članci ==
*[[Kantoni u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatske županije| ]]
[[bg:Жупания]]
[[de:Komitat]]
[[en:Comitatus (Kingdom of Hungary)]]
[[hr:Županija]]
[[hu:Vármegye]]
[[nl:Comitaat]]
[[pl:Županija]]
[[sk:Župa (Uhorsko po roku 1849)]]
[[sl:Komitat]]
[[ru:Комитат]]
| |||