Razlika između verzija stranice "Josip Osti"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija biografija
{{Dodaj_infokutiju|Infokutija_biografija}}
|ime =Josip
|prezime =Osti
|slika =
|širina slike =
|tekst uz sliku =slovenski, bosanski pjesnik, pripovjedač
|dan rođenja =19
|mjesec rođenja =mart
|godina rođenja =1945
|mjesto rođenja =Sarajevo
|država rođenja =Bosna i Hercegovina
|dan smrti =
|mjesec smrti =
|godina smrti =
|mjesto smrti =
|država smrti =
|ženski pol =
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
}}
'''Josip Osti''', [[Slovenci|slovenski]], [[Bosanci|bosanski]] [[pjesnik]], [[pripovjedač]], [[esejist]], [[književni kritičar]], [[antologičar]] i [[prevoditelj]], * [[19. mart]] [[1945]], [[Sarajevo]].
 
Line 6 ⟶ 24:
 
Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 1945. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulture studentskog lista Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, tajnik podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, tajnik Udruženja književnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], predsjednik udruženja književnih prevoditelja BiH, te lektor/korektor u izdavačkoj kući Svjetlost. Živi kao slobodni umjetnik ili, kako voli reći, od ljubavi i od onoga što napiše i prevede, u Sloveniji (u [[Ljubljana|Ljubljani]] i u Tomaju na [[Kras|Krasu]]).
 
Knjige su mu prevedene na slovenski, talijanski, češki, engleski, poljski, turski, makedonski i bugarski jezik. Preveo je preko sedamdeset knjiga i petnaest drama slovenskih autora. Prevoditelj je [[Srečko Kosvel|Srečka Kosovela]], [[Tomaž Šalamun|Tomaža Šalamuna]], [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]], [[Drago Jančar|Draga Jančara]], [[Brina Svit|Brine Svit]]... Pored ranijih nagrada za prijevode, u Sloveniji je, u proteklih deset godina, nagrađen Nagradom Zlata ptica (1992), Međunarodnom književnom nagradom Vilenica (1994), plaketom grada Ljubljane (1997), Veronikinom nagradom (1999) Župančičevom nagradom (2000), međunarodno priznanje za poeziju "Scritture di Frontiera" (Trst, 2005), Jenkovu nagradu (2006) i nagradu izdavačke kuće Bosanska riječ iz [[Tuzla|Tuzle]] (2007).
Knjige su mu prevedene na slovenski, talijanski, češki, engleski, poljski, turski, makedonski i bugarski jezik. Preveo je preko sedamdeset knjiga i petnaest drama slovenskih autora. Prevoditelj je [[Srečko Kosovel|Srečka Kosovela]], [[Tomaž Šalamun|Tomaža Šalamuna]], [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]], [[Drago Jančar|Draga Jančara]], [[Brina Svit|Brine Svit]]...
 
Knjige su mu prevedene na slovenski, talijanski, češki, engleski, poljski, turski, makedonski i bugarski jezik. Preveo je preko sedamdeset knjiga i petnaest drama slovenskih autora. Prevoditelj je [[Srečko Kosvel|Srečka Kosovela]], [[Tomaž Šalamun|Tomaža Šalamuna]], [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]], [[Drago Jančar|Draga Jančara]], [[Brina Svit|Brine Svit]]... Pored ranijih nagrada za prijevode, u Sloveniji je, u proteklih deset godina, nagrađen Nagradom Zlata ptica (1992), Međunarodnom književnom nagradom Vilenica (1994), plaketom grada Ljubljane (1997), Veronikinom nagradom (1999) Župančičevom nagradom (2000), međunarodnomeđunarodnim priznanjepriznanjem za poeziju "Scritture di Frontiera" (Trst, 2005), JenkovuJenkovom nagradunagradom (2006) i nagradunagradom izdavačke kuće Bosanska riječ iz [[Tuzla|Tuzle]] (2007).
 
== Knjige ==
Line 22 ⟶ 43:
* Sarajevska knjiga mrtvih (dvojezično izdanje, hrvatski/slovenski, 1993),
* Mašta na trapezu (za djecu, 1994),
* Salomonov pečat (dvojezično izdanje, hrvatski/slovenski/, 1995),
* Kraški Narcis (napisana na slovenskom jeziku, 1999),
* Veronikin prt (napisana na slovenskom jeziku, 2002),
Line 60 ⟶ 81:
* Vrt divljih ruža (poslijeratno bosanskohercegovačko pjesništvo, 1989),
* Sedam slovenskih pjesnika (1996),
* Muze nisonisu molčalešutjelepesmipjesme slovenskih pesnicpjesnikinja ini pesnikovpjesnika o vojniratu vu Sloveniji, nau HrvaškemHrvatskoj ini vu Bosni ini Hercegovini (1999)
* Antologija novije slovenske pripovijetke (2001).