Razlika između izmjena na stranici "Hipoteza"

Bez promjene veličine ,  prije 13 godina
nema sažetka izmjene
Danas se pojam hipoteze odnosi na pretpostavku, ideju čiju valjanost treba tek provjeriti. Kako bi bila provjerena, specifičnost hipoteze mora biti definirana specifičnim terminima. Hipoteza zahtijeva rad istraživača kako bi je potvrdio ili odbacio. Potvrđena hipoteza može postati dio teorije ili ponekad može sama postati teorija. Uobičajeno, naučne hipoteze imaju oblik matematičkog modela. Katkada mogu biti oblikovane kao egzistencijalne izjave.
 
Svaka korisna hipoteza omogućit će predviđanje logičnim razmišljanjem, uključujući [[Dedukcija|deduktivne]] metode. Može predvidjeti ishod eksperimenta u laboratorijskom okruženju ili promatranjem pojave u prirodi. Predviđanje također može biti statističko i govoriti samo o vjerojatnostivjerovatnosti. Karl Popper ([[Austrija|austrijski]] i [[UK|britanski]] filozof, profesor na London School of Economics i jedan od najuticajnijih filozofa nauke u [[20. vijek|dvadesetom vijeku]]) smatrao je da se za hipotezu mora pretpostaviti da može biti pogrešna, i da se prijedlog ili teorija ne može zvati znanstvenom ako ne priznaje mogućnost da se pokaže pogrešnom. Ovim dodatnim kriterijem, mora biti bar u principu moguće napraviti obzervaciju koja bi pokazala da je prijedlog pogrešan, čak i ako se ta observacija nikada ne izvede. To može puno pojednostavniti proces testiranja kako bi se odredilo ima li hipoteza slučajeve u kojima je pogrešna.
 
Vrlo je važno da je ishod za vrijeme trajanja istraživanja nepoznat ili s razlogom pod stalnim istraživanjem. Samo u ovom slučaju eksperiment, testiranje ili studija potencijalno povećava vjerojatnostvjerovatnost da je hipoteza istinita. Ako je ishod već poznat zove se posljedica i već je trebala biti razmotrena pri formuliranju hipoteze. Ako predviđanja nisu dostupna promatranju ili iskustvu, hipoteza još nije korisna i mora čekati druge koji kasnije mogu omogućiti promatranje. Na primjer, nova tehnologija ili teorija može omogućiti potrebne eksperimente.
 
== Vrste hipoteze ==
Hipotetsko – deduktivna metoda zahtjeva da hipoteza bude promatrana tako da znanstvena zajednica smatra da se može dokazati da su pogrešne (a ako je i potvrđena, hipoteza nije nužno i dokazana, nego ostaje provizorna).
 
Kao primjer: neko tko ulazi u novu zemlju i promatra samo bijele ovce može formirati hipotezu da su sve ovce u toj zemlji bijele. To se može smatrati hipotezom, ako smatramo da može biti i pogrešna. Svatko bi mogao pobiti tu hipotezu uočavanjem jedne crne ovce. Ako pretpostavimo da su eksperimentalne nepoznanice male (primjerice, da neko ne može dovoljno dobro razlikovati crnu ovcu od primjerice koze), i pretpostavimo da je onaj tko izvodi pokus tačno interpretirao izjavu hipoteze (primjerice, uključuje li pojam 'ovce' i ovnove?), pronalazak crne ovce pobija hipotezu 'samo bijele ovce'. To je vjerojatnovjerovatno najjednostavniji način da se razumije termin 'hipoteza'.
 
Prema Schicku i Vaughinu ([[2002]].), istraživači koji odmjeravaju alternativne hipoteze moraju uzeti u obzir:
*Jednostavnost (slično pravilu 'Occamove britvice' – da je najjednostavnije objašnjenje najčešće ono tačno, nastojeći otkloniti preveliki broj manje vjerojatnih mogućnosti)
*Vidokrug – očitu povezanost hipoteze s više različitih pojava
*Plodnost – vjerojatnostvjerovatnost da će hipoteza pomoći objasniti neke druge fenomene u budućnosti
*Konzervatizam – stepen podudaranja s postojećim, prepoznatim, sustavom znanja.
 
12.380

izmjena