Razlika između verzija stranice "Hvalov zbornik"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ubacivanje slike
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 6:
Hvalov zbornik predstavlja najkompletniji [[rukopis]] srednjovjekovne bosanske književnosti. Ima najveći obim, najljepše iluminacije i najbolje je očuvan. Zbornik se sastoji od 359 bogato ukrašenih listova [[pergament]]a. Pisan je u jednom stupcu. Malog je [[format]]a 11x17 cm. Obiluje mnoštvom [[Inicijali|inicijala]], [[iluminacija]], [[minijatura]] i [[Zastavice|zastavica]]. Zbornik sadrži biblijske tekstove, tj. čitav [[Novi zavjet]] (četiri [[evanđelja]], [[Apokalipsa]], [[Djela apostolska]] i [[Poslanice]]), dijelove [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] ([[Psaltir]], biblijske pjesme, [[Dekalog]]), te četiri nebiblijska [[Apokrifni tekstovi|apokrifna teksta]]. Zbornik je pisan starom bosanskom ćirilicom, [[Bosančica|bosančicom]].
 
Hvalov zbornik danas se nalazi u [[Italija|Italiji]] u [[Bolonja|Bolonji]]. Otvoreno je pitanje na koji način i u koje je vrijeme Hvalov zbornik iz [[Bosna|Bosne]] prenesen u Italiju. Po jednima prenijele su ga [[izbjeglice]] iz Bosne pred naletom [[Osmanlije|Osmanlija]], a po drugima to su učinili predstavnici [[Inkvizicija|inkvizicije]]. Početkom [[18. vijek]]a Hvalov zbornik pripadao je talijanskomitalijanskom latinisti Đakomu Fačolatiju ([[Giacomo Facciolati]] [[1682]]-[[1769]]). On ga je poklonio papi Benediktu XIV. [[Papa]] [[Bendekit XIV]] ga je predao Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji gdje se i danas nalazi.
 
Hvalov zbornik objavljen je u fototipskom izdanju sa [[transkript]]om [[1986]]. U proučavanju Hvalovog zbornika značajno mjesto pripada [[Herta Kuna|Herti Kuna]].