Razlika između verzija stranice "Električni naboj"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 23:
Proučavanje [[elektricitet]]a je postalo popularno u 18. vijeku. Jedan od vodećih stručnjaka je bio [[Benjamin Franklin]] koji je zastupao jedno-fluidnu teoriju elektriciteta. Franklin je elektricitet zamišljao kao vrstu nevidljivog fluida koji postoji u svim predmetima; na primjer, vjerovao je da je u [[Leydenova staklenka|Leydenovoj staklenci]] [[staklo]] to koje drži akumulirani naboj. On je postavio [[postulat]] koji kaže da međusobno trljanje površina različitih izolacijskih materijala uzrokuje promjenu lokacije tog fluida, a da tok tog fluida stvara električnu struju. Isto je tako postulirao da je materija ''negativno'' naelektrisana kad posjeduje premalo tog fluida, a da je ''pozitivno'' naelektrisana kada ima višak tog fluida. Samovoljno (ili iz razloga koji nisu zapisani) je zamijenio izraze stakleni elektricitet sa ''pozitivni'' elektricitet i smolni elektricitet sa ''negativni'' elektricitet. Otprilike u isto vrijeme je do istih spoznaja došao i [[William Watson]].
 
Danas znamo da je Franklin/Watsonov model približno točantačan, ali pojednostavljen. Materija je zapravo sastavljena od nekoliko vrsta električno nabijenih čestica, najčešće poznajemo pozitivno nabijeni [[proton]] i negativno nabijeni [[elektron]]. Umjesto izraza [[električna struja]] pravilnije je koristiti neki od izraza: tok elektrona, tok elektronskih ''šupljina'' koje djeluju kao pozitivne čestice, ili u elektrolitskom slučaju, tok pozitivnih i negativnih čestica poznatih kao [[ion]]i koji se kreću u suprotnim smjerovima. Zbog pojednostavljivanja ove složenosti, električari i dalje koriste Franklinovu konvenciju i električnu struju (''tehničku struju'') predstavljaju kao tok isključivo pozitivnih čestica. Tehnička struja pojednostavljuje električne koncepte i proračune, ali zanemaruje činjenicu da unutar nekih vodiča ([[elektrolit]]a, [[poluprovodnik]]a, i [[plazma|plazme]]), dvije ili više vrsta električnih naboja teku u suprotnim smjerovima. Smjer toka ''tehničke struje'' je također suprotan u odnosu na stvarno kretanje elektrona za vrijeme protjecanja električne struje kroz metale, karakteristične vodiče elektriciteta, što predstavlja izvor konfuzije kod početnika u elektrotehnici.
 
== Svojstva ==