Razlika između izmjena na stranici "Pravopis"

Uklonjena 94 bajta ,  prije 12 godina
nema sažetka izmjene
(jedino trebaju interwiki... za sada je odlično!!! :))
[[Slika:BrozBoranicPravopis1911.jpg|180px|thumb|Knjiga o pravopisu iz [[1911]] godine]]
----
[[Pravopis bosanskoga jezika]]
----
'''Pravopis''' (ili '''''ortografija''''' od [[grčki jezik|grč.]] Ḍρθός (orthos) ''pravilno'' i γράφειν (grafein) ''pisati'') je naziv sa skup pravila koji se određuje način pisanja nekog jezika.
 
 
== Fonetsko načelo ==
 
Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se premjerice u hrvatskome ili [[bosanski jezik|bosanskome]] morao posebnim slovima pisati glas ''n'' kakav je u ''sastanak'' (to je naš najčešći najobičniji ''n'', kakav je npr. i ''dan'', ''danas'', ''noć''), drugi glas ''n'' u [[genitiv]] u ''sastanka'' (takav ''n'' imaju [[Engleska|Englezi]], pišu ga dvoslovom ''ng'', što najčešće nije ''n + g''), treći glas u ''sastančiti'' ako dobro izgovaramo ''č'' (takav ''n'' imaju [[indija|indijski]] jezici), četvrti ''[[anđeo]]'' (takav ''n'' imaju [[Rusija|Rusi]]). Otkako se u [[čovjek|čovječanstvu]] piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u [[sanskrt]]skome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u [[Evropa|Europi]] [[latinski jezik|latinski]], pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti.
 
== Fonološko načelo ==
 
Dok se u [[znanost]]i nije razlikovala [[fonetika]] od [[fonologija|fonologije]], pravopise uređene prema fonološkome načelu nazvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika određenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa ''n'', Tako shvaćen glas zove se [[fonem]] i piše se u kosim [[zagrada]]ma (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo ''vrapca'' iako je [[nominativ]] ''[[obični vrabac|vrabac]]'', jer je glas ''p'' u ''vrapca'' za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao u ''p'' u ''hropca'' prema nominativu ''hropac''.
 
 
== Morfonološko načelo ==
 
Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ ''[[vrabac]]'', onda po tome načelu i u genitivu treba biti ''vrabca''. Morfonološko su načelo u starijoj [[filologija|filologiji]] zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se slažu.
== Etimološko načelo ==
 
Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je ''b'' u ''vrabca'' prema ''vrabac'', ''t'' u ''svatba'' prema ''svadbi'', ''d'' u ''sladka'' prema ''sladak'', i slično.
 
== [[Historija|Historijsko]] načelinačelo ==
 
[[Ruski jezik|Rusko]] pisanje ''--ogo'', ''--ego'' umjesto ''-ovo'', ''--evo'', može se objasniti ne samo etimološkim nego i drugim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi [[francuski jezik|francuski]] pravopis -- u njem se i danas veoma često piše kako se nekoć izgovaralo. Tako se za "100" piše ''cent'', a danas se izgovara ''sa'' (a = nosni a)
 
 
== Ideografsko načelo ==
 
Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obredenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru.
 
Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima.
 
== DodatakTakođer pogledajte ==
 
*[[Pravopis bosanskoga jezika]]
 
[[Kategorija:Jezici]]
 
[[hr:Pravopis]]
18.960

izmjena