Razlika između verzija stranice "Kopitari"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Slika:ErmineSpot.jpg|mini|desno|300px|Konjsko kopito]]
'''Kopitari''' (Peristodactyla) uvijek imaju neparan broj prstiju. Težina im leži na srednjem prstu. Najviši stepen razvoja dostigli su u porodici konja(Equidae).
'''Kopitari''' (''Perissodactyla'') su red [[sisari|sisara]] u koji spadaju porodice [[Equidae]], [[Rhinocetotidae]] i [[Tapiridae]]. Težina im leži na srednjem prstu. Najviši stepen razvoja dostigli su u porodici konja (Equidae). Od pet prstiju koliko ih je nekad imao konj sada ima samo jedan i to srednji, koji se razvio u masivno tupo kopito. Ono je prilagođeno trčanju. Snažno je čvrsto a ipak lagano.
Mogu se podijeliti na konje zebre i magarce.
 
== Konj ==
Konj (''Equus caballus'') pripada velikim kratkodlakim [[sisar]]ima . Brzo trče i galopiraju. Imaju odličan [[njuh]], dobar [[vid]] i oštar [[sluh ]] što znači da je uvijek na oprezu i spreman za bijeg od opasnosti. Konji, magarci i zebre životinje su koje pasu, a hrane se samo travom koju odgrizaju oštrim prednjim [[zubi]]ma.
Evo nekoliko osobina po kojima su konji specifični:
*Konj ima 44 zuba
*Seksualno postaju sposobni nakon dvije godine života, a kobila nosi 11 mjeseci, te gotovo uvijek oždrijebi samo jedno ždrijebe
*Konji su vrlo svjesni svoje ljepote, a najviše se diče svojom grivom i repom
*Spavaju stojeći
*Vole slatkiše (šećer) i voće (jabuke), povrće (mrkva)
 
 
=== Razmnožavanje ===
Konj koji se koristi za parenje naziva se rasplodni pastuh. Kobile postaju spolno zrele između navršenih 15 mjeseci i dvije godine starosti i ostaju plodne u toku cijelog života. Uglavnom oždrijebe jedno mladunče, ali ni bliznad nisu rijetka. Žrijebe sisa do navršenih šest mjeseci života. Prosječni životni vijek konja iznosi 20 do 30 godina. Pripanici porodice konja mogu se međusobno razmnožavati: tako je npr. mula mladunče magarca i kobile. Mazga je rezultat parenja magarice i pastuha. Mule i mazge ne mogu imati vlastito potomstvo, a zbog velike snage i izdržljivosti koriste se za rad od najstarijih vremena. Sporije su od konja, ali stabilnije na nogama.
 
=== Izgled ===
Konji imaju različitu boju kože i dlake. Najuobičajene su crna, riđa, kestenjasta, crvenkasto- smeđa, bež i bijela. S bojom su povezani i nazivi: vranac, bijelac, šarac, riđan, sivac...... Takozvani smeđi konji ustvari su gotovo crni sa svijetlijim područjem oko njuške, očiju i na nogama. Riđa uključuje nekoliko nijansi smede, što znači i crvenu, žutosmedu i crvenkastožutu. Takvi konji imaju crnu grivu i repove, i uglavnom crne gležnjeve. Jednake boje su i kestenjasti, ali bez crnih oznaka. Svijetlije kestenjasti konji su crvenkastosmeđi. Mnogi su konji bež ili brončane boje ili pokazuju postepeni prijelaz tih dviju boja, s grivom i repovima srebrne boje ili boje lana. Bijela boja konja miješavina je sive i potpuno bijele boje, dok se sivi konji rađaju kao smeđi, ali s vremeom dobivaju bijelu dlaku.
=== Fizičke karakteristike ===
 
Konji su po prirodi brzi trkači, koji se u krdima okupljaju na otvorenim prostorima. Imaju velik kapacitet pluća i duge noge. Osnovni kostur sisara prilagoden je trku, koji neprekidno stoje na vrhovima prstiju. Kad je konj u galopu ima trenutaka kada mu ni jedna od četiri noge ne dodiruje tlo. Biljojedi su. Svaki bi konj trebao dnevno pojesti 1 kg suhe trave na 45 kg tjelesne težine. Zbog velike količine biljne hrane u ishrani imaju veoma dugo crijevo.
=== Porijeklo ===
Pretpostavlja se da prvi predak današnjeg konja vuče korijene između 55 i 38 miliona godina prije naše ere od Eohipusa (Hyracotherium), malog (veličine lisice) sisara koji se hranio lišćem. Na prednjim nogama imao je četiri prsta. Evolurao je u sljedećih milion godina iz kojeg se razvilo više pratipova ove životinje, da bi se negdje prije oko 5 miliona godina razvio Pliohippus predak modernog Equusa, kakav je današnji domaći konj. Ova vrsta krupnijeg sisara raširila se po skoro svim kontinentima, razvijajući se u brojnim autohtonim vrstama istog zajedničkog prapretka.
 
Današnji konj pripada grupi perissodactyla, zajedno sa nosorogom i tapirom, pripada kopitarima . odlikuje ih jedan nožni prst .
Završetak evolucije finalizirao ga je u predivnu životinju. Darovao mu je snagu i pamet, dualitet osobina kojima se malo pripadnika flore može pohvaliti.
Konj kakvog danas poznajemo potomak je evropskog divljeg konja [[tapir]]a
 
=== Vrste konja ===
Tri su glavne vrste konja: -
# tegleći konji- poput teških teretnih konja visokih 183 cm u ramenima i teži od 1135 kg.
#lagani konji- kao arapski, visok oko 150 cm.
#poniji- kao šetlantski, visok oko 150 cm.
 
 
== Zebra ==
 
'''Brdska zebra''' (Equus zebra) živi u surovim predjelima Južne Afrike. [[1913]] god brojila je svega 27 jedinki. Dramatičnom opadanju broja jedinki pridonijelo je pretvaranje njihovog prirodnog staništa u poljoprivredno [[zemljište]]. Da bi se spasila ova vrsta osnovan je park u [[Kejp Provins]]u, gdje danas živi oko 150 jedinki.
Najveća je gvejvijeva zebra čija je visina plećke 150 cm, a težina 300 – 400 kg. Ova vrsta vezana je za određenu teritoriju. Sa mladuncima ženke stvaraju krda nezavisno od mužjaka koji ponekad žive usamljeno.
 
== Magarac ==
 
'''Afrički magarac''' (Equus asinus) obuhvata tri podvrste
*Numibijski magarac
*Sjevernoafriči magarac
*Somalijski magarac
Ovo su polupustinjske [[životinje]], srednje veličine i težine oko 300 kg . boja im je žučkastosiva. Duž leđa imaju pruge , somalijski ima pruge i na nogama.
 
'''Azijski magarac'''(Equus hemionus) je ugrožena vrsta. Postojbina im se protezala od Bliskog istoka do Tibeta i Mongolije .
'''Anadolijski magarac''' je istrijebljen.
 
[[Kategorija:Sisari]]
 
 
[[an:Perissodactyla]]