Razlika između verzija stranice "Flauta"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 7:
Flauta je postojala još u davnoj [[historija|historiji]], te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja [[zvuk]]a. Najstarije flaute gradile su se od kosti (Oyana [[Indijanci]]), [[bambus]]a, [[metal]]a i [[glina|gline]]. Početkom 19. vijeka flauta se našla u kritičnoj situaciji zbog promjene zvučnog ideala kojem je bio bliži [[klarinet]]. Jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek [[ton]]ski neujednačena i nečista. Taj problem [[1847]]. riješava [[Theobald Böhm]] (''1794-1881''), napravivši flautu koja je odgovarala tadašnjim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujednačenom kromatskom ljestvicom (skalom) i pojačanim zvukom. Gradio je flaute od [[srebro|srebra]] i [[drvo|drveta]]. Izuzevši neznatne promjene, instrument je do danas ostao isti.
 
Današnje flaute mogu biti građene od [[metal]]a ([[bakar]], [[nikalnikl]], [[cink]]), od srebra, [[zlato|zlata]], [[platina|platine]], [[staklo|stakla]] i sintetskih materijala. Njezin trooktavni raspon obuhvata tonove c1(h)- c4(f4). Svira se sa 9 prstiju. Sastoji se od 3 dijela (glava flaute, srednji dio ili tijelo i donji dio ili noga). Na flauti je moguće izvoditi vrlo brze pasaže, skokove, trilere, staccato, dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isključivo za [[muzika|muziku]] 20. vijeka. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mehka, a u visokom svijetla i reska.