Razlika između verzija stranice "Henri Bergson"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 29:
Temeljna Bergsonova intuicija koja hrani njegovu filozofsku špekulaciju skupljena je u iskaz da vrijeme nije atomsko već ono što traje. Time je izjednačio vrijeme i trajanje (DUREÉ). Pod uticajem pozitivizma i prirodnih nauka na vrijeme se gledalo kao i na prostor – da je djeljivo na dijelove međusobno različite po tome što je prije, a što poslije. Bergson smatra da to nije tako pa se utiče neposrednim datostima svijesti: vrijeme nije nešto poput tačaka već kontinuirano i protežno, sastavljeno od dimenzija: prošlost, sadašnjost i budućnost.
 
Ispitujući činjenice svijesti vidimo da one nisu homogene već da se svijest sastoji od heterogenih međusobno prožimajućih momenata koji konstituišu jedno trajanje. Vrijeme je stoga susljednostlogika trajne svijesti te je u svojoj biti trajanje, proces u neprestanom obogaćivanju te je nedjeljivo. Trajanje osim datosti svijesti karakterizira čitavu stvarnost – stvarnost nema kao najviši princip bitak već je posljednji princip svekolike stvarnosti životni zamah, ''ELAN VITAL''. Zbilja je stvaralačka evolucija sa bitnom karakteristikom trajanja, a koja je onda metoda istraživanja takve stvarnosti?
 
[[Metodologija|Metoda]] ne može biti pozitivistička – ona je pogodna za stvarnost koju reducira na šeme, a nije pogodna za filozofiju – tu je potrebna metoda koja je u mogućnosti približiti se stvarnosti, a da je ne iskrivi. Ta metoda ne dolazi od ''ratia'' – on je kompetentan samo za atomičnu stvarnost. Zato je naša metoda intuicija koja povezuje instinkt i intelekt.