Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zemlja (čvor)"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dkusic (razgovor | doprinosi)
3.633 edits
No edit summary
Dkusic (razgovor | doprinosi)
3.633 edits
No edit summary
Red 1:
{{Čvor}}
[[Image:The_Earth_seen_from_Apollo_17.png|thumb|right|250px|Pogled na Zemlju sa američke svemirske letjelice Apollo 17.]]
[[zemlja (planeta)]]
 
Izraz '''zemlja''' može se odnositi na različite pojmove:
 
* [[Zemlja (planeta)|zemlja]] u [[astronomija|astronomskom]] smislu [[planeta|planete]]
'''Zemlja''' je [[planeta]] na kojoj živi [[čovjek]] i jedina nama poznata planeta na kojoj postoji [[život]]. Ona je treća planeta po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] i najveća terestrijalna planeta u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. Planeta Zemlja ima jedan [[prirodni sateliti|prirodni satelit]], [[Mjesec]].
* [[zemlja (država)|zemlja]] u [[politička geografija|političko-geografskom]] smislu upravne jedinice ili [[država|države]]
Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike 4,5 milijardi godina.
* [[zemlja (organska tvar)|zemlja]] u smislu [[organska tvar|organske tvari]]
 
<font size="-1">NAPOMENA: Riječ '''zemlja''' ima još dva značenja -
[[tlo]] i [[država]]</font>
 
 
=== Atmosfera ===
 
Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a proteže se više stotina kilometara iznad površine. Sastavljena je od 78% [[dušik|dušika]], 21% [[kisik|kisika]], 1% [[argon|argona]], te nešto [[voda|vodene pare]], [[karbon dioksid|karbon dioksida]] i drugih plinova.
 
Slojevi atmosfere:
* '''troposfera''' je najdonji i najgušći dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadrži velike količine vodene pare.
 
* '''stratosfera''' sadrži [[ozon]] koji nas štiti od štetnog zračenja iz Svemira. Temperatura je u nižim slojevima stratosfere stalna, a u višim slojevima raste. Vjetrovi koji pušu u stratosferi dostižu brzine od nekoliko stotina km/h.
 
* '''mezosfera''' je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature.
 
* '''jonosfera''' (termosfera) sadrži [[jon|jone]], električki nabijene čestice. U ovom se sloju pod utjecajem Sunčevog vjetra stvara [[polarna svjetlost]]. Temperatura raste, sve do visine 400 km.
 
* '''egzosfera''' je prijelazno područje prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom, prostire se iznad 400 km visine.
 
Prelazna područja između slojeva atmosfere su ''tropopauza'', ''stratopauza'' i ''mezopauza''.
 
=== Biosfera ===
 
Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji život. Životni oblici čine '''biosferu''' planete. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji započeo prije otprilike 3,5 milijardi godina. Životne zajednice (''biomi'') nastanjuju gotovo cijelu površinu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih [[arktik|arktičkih]] i [[antarktika|antarktičkih]] područja, do gusto naseljenih područja oko [[ekvator|ekvatora]].
 
=== Hidrosfera ===
 
Zemlja je jedina planeta u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] na čijoj površini ima tečne vode. Voda pokriva 71% Zemljine površine. Najveći dio vodenih površina su morske (97%), a manji dio čini slatka voda (3%). Tekuća voda održava se na površini Zemlje zahvaljujući spoju odgovarajućih pogodnih uvjeta: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.
 
Zemljina orbita nalazi se izvan područja u kojem je dovoljno toplo da bi se održala tečna voda. Bez malog efekta staklenika koji zadržava toplotu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila. [[Paleontologija|Paleontološki]] nalazi upućuju na razdoblje u Zemljinoj historiji u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a površina se smrznula tokom 10 do 100 miliona godina.
 
Na planetama poput [[Venera|Venere]] vodena para se pod uticajem ultraljubičastog svjetla razlaže na [[vodik]] i [[kisik]], vodik se ionizira i (djelovanjem Sunčevog vjetra) odlazi iz vanjskih slojeva atmosfere. Oslobođeni kisik se veže u mineralne spojeve na površini. Ovaj proces je spor, ali se smatra da je glavni razlog zbog kojega na Veneri nema vode. Na Zemlji [[ozon|ozonski]] omotač apsorbira većinu ultraljubičastog zračenja u višim slojevima atmosfere i smanjuje opisani proces. Osim toga, magnetosfera štiti ionosferu od izravnog uticaja Sunčevog vjetra.
 
Vulkanski procesi stalno izbacuju vodenu paru iz unutrašnjosti. Procijenjeno je da minerali u Zemljinom plaštu sadrže 10 puta više vode nego je ima u oceanima, iako većina nje nikada neće biti oslobođena.
 
=== Unutrašnjost ===
<table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" width=170 cols=2 style="margin-left:1em">
<caption>'''Sastav Zemlje'''</caption>
<tr><td>[[Željezo]]</td><td>34.6%</td>
<tr><td>[[Kisik]]</td><td>29.5%</td>
<tr><td>[[Silicij]]</td><td>15.2%</td>
<tr><td>[[Magnezij]]</td><td>12.7%</td>
<tr><td>[[Nikal]]</td><td>2.4%</td>
<tr><td>[[Sumpor]]</td><td>1.9%</td>
<tr><td>[[Titan]]</td><td>0.05%</td>
</table>
 
Slično kao i kod drugih terestrijalnih planeta, unutrašnjost Zemlje je podijeljena u više slojeva:
* vanjska kruta kora
* tečni omotač (plašt)
* tečno vanjsko jezgro
* unutrašnje kruto jezgro
 
==== Kora ====
 
Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Na granici kore i omotača nalazi se Moho-sloj, poznat i kao [[Mohorovičićev diskontinuitet]] prema hrvatskom naučniku [[Andrija Mohorovičić|Andriji Mohorovičiću]].
Materijal iz unutrašnjosti stalno izlazi na površinu kroz [[vulkan|vulkanske]] otvore i pukotine na okeanskom dnu. Većina Zemljine površine je mlađa od 100 miliona godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4,4 milijarde godina.
 
==== Omotač ====
 
Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omotač. Sastoji se od spojeva bogatih željezom i magnezijem. S dubinom raste i pritisak, a s pritiskom se mijenja i [[tačka topljenja]]. Stijene u višim slojevima nalaze se u polurastopljenom, plastičnom stanju, a u većim dubinama su krute. Materijal se kreće ("teče") vrlo sporo zbog visoke [[Viskoznost|viskoznosti]].
 
==== Jezgro ====
 
Kako je prosječna gustoća Zemlje 5515 kg/m<sup>3</sup>, a gustoća materijala na površini samo oko 3000 kg/m<sup>3</sup>, očito se gušći materijal mora nalaziti u jezgru. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije 4.5 milijardi godina Zemlja je većinom bila rastopljena. U procesu koji nazivamo [[diferencijacija]] teži elementi su potonuli prema središtu, a lakši su se skupili uz površinu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od željeza (80%), nikla i silicija.
 
Jezgro dijelimo u dva dijela, unutrašnju kruto jezgro poluprečnika oko 1250 km i vanjsko rastopljeno jezgro koje se pruža do poluprečnika 3500 km. Smatra se da je unutrašnje jezgro u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od tekućeg željeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i miješanje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara [[Zemljino magnetsko polje]].
 
[[Category:Sunčev sistem]]
 
<!-- interwiki -->
[[af:Aarde]]
[[ar:ارض]]
[[ast:Tierra]]
[[ca:Terra]]
[[cs:Země]]
[[cy:Daear]]
[[da:Jorden]]
[[de:Erde]]
[[el:Γη]]
[[en:Earth]]
[[eo:Tero]]
[[es:Tierra]]
[[et:Maa (planeet)]]
[[eu:Lurra]]
[[fi:Maa]]
[[fr:Terre]]
[[he:כדור הארץ]]
[[hi:पृथ्वी]]
[[hu:Föld]]
[[ia:Terra]]
[[id:Bumi]]
[[is:Jörðin]]
[[it:Terra]]
[[ja:地球]]
[[jbo:Terdi]]
[[ko:지구]]
[[la:Terra]]
[[lv:Zeme]]
[[minnan:Tē-kiû]]
[[ms:Bumi]]
[[nds:Eer]]
[[nl:Aarde]]
[[no:Jorden]]
[[pl:Ziemia]]
[[pt:Terra]]
[[ro:Pământ]]
[[ru:Земля (планета)]]
[[simple:Earth]]
[[sl:Zemlja]]
[[sr:Земља]]
[[su:Marcapada]]
[[sv:Jorden]]
[[uk:Земля (планета)]]
[[zh:地球]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zemlja_(čvor)"