Razlika između verzija stranice "Rimska književnost"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: da:Romersk litteratur |
No edit summary |
||
Red 56:
=== Ciceronovo doba ===
Od proznih književnih rodova vrhunac dostiže govorništvo, čemu su doprinijela društvena previranja nakon Suline diktature koja će dovesti do propasti republike. Najveći rimski govornik, po kojem ovo doba i nosi ime, bio je [[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]] (''Marcus Tullius Cicĕro'', 106―43. st. e.), rodom iz Arpina. Ravoj latinskog jezika i stila dostigao je u Ciceronu svoj vrhunac. Nijedan rimski autor nije na
Ciceronovi govori dijele se na političke i sudske. Održao ih je preko stotinu, a sačuvano nam je 58 u potpunosti. Od političkih najpoznatija su četiri govora ''Protiv Katiline'' (''In Catilīnam'') iz 63. p.n.e., kada je kao konzul otkrio i u krvi ugušio Katilininu zavjeru, te ''Filipike'' (''In Marcum Antonium oratiōnes Philippĭcae''), održane 44―43. p.n.e., u kojima snažno i iskreno napada Antonija, videći u njemu glavnu prijetnju republikanskom uređenju. Nazvani su ''Filipike'' prema govorima velikog grčkog govornika Demostena protiv makedonskog kralja Filipa II. Osim ovih ističe se još govor ''Za Seksta Roscija Amerina'' (''Pro Sexto Roscio Amerīno''), prvi koji mu je donijeo slavu. Među sudskim govorima važniji su: ''Protiv Vera'' (''In Verrem''), ''Za pjesnika Arhiju'' (''Pro Archia poēta'') i ''Za Milona'' (''Pro Milōne''), koji se smatra najdotjeranijim Ciceronovim govorom.
| |||