Verzija na dan 20 novembar 2007 u 15:50 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 januar 2008 u 15:42 uredi poništi Eastonwest (razgovor \| doprinosi) 12.380 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 3: [[Licinijev zakon]] iz [[367 p.n.e.]], potvrđen plebiscitom [[312 p.n.e.]], predviđa da jedan od konzula može biti i [[plebejac]], a [[172 p.n.e.]] su po prvi put oba konzula plebejci. Konzuli su stupali na dužnost [[15. mart]]a a od [[153 p.n.e.]] od [[1. januar]]a i po njima je nazivana godina. ~~Tijekom~~Tokom republike, vojne prerogative su činile glavni dio konzularne vlasti ('''imperium consulare'''). U ratu su podijelili zapovjedništvo nad vojskom na dva posebna ratišta, ali su mogli djelovati i skupno – u tom su se slučaju mijenjali u zapovjedništvu. U početku su mogli čak stvarati i saveze i ugovore, a kasnije su se morali ograničiti samo na vojne uredbe, a ukoliko je bilo političkih imale su samo preliminarnu osobinu dok ih [[Rimski Senat\|Senat]] ne odobri. Svoje vojne dužnosti konzuli nisu mogli izvršavati u [[Rim]]u, a od [[Kornelije Sula\|Sulina]] vremena ni u [[Italija\|Italiji]], izuzev glede vojne obveze i svog trijumfa. Ipak, u izuzetnim slučajevima u Italiji, ali izvan Rima su mogli dobiti neograničenu vlast. Isprva konzuli su birali i vojne tribune, što je kasnije prešlo na ''komicijske skupštine'', a konzulima ostaje samo izbor ''centuriona'' i ''dekuriona''. Po isteku roka, konzul je po odluci Senata mogao ostati još jednu godinu na čelu jedne ili više provincija sa titulom '''prokonzula'''. ~~Tijekom~~Tokom [[Rimsko Carstvo\|Carstva]] konzuli su najviši predstavnici Senata i zajedno sa senatom i gube postupno svaki značaj, prije svega u vojnom. U [[Dioklecijan]]ovo doba, konzuli su još samo počasna zvanja, a u [[Konstantin I. Veliki\|Konstantinovo]] doba, [[Konstantinopolj]] je bio sjedište jednog konzula sve do polovine 6. stoljeća.

Razlika između verzija stranice "Konzul"