Razlika između verzija stranice "Vladimir Nazor"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 3:
== Život ==
Pučku školu je završio na
Godine [[1904]]. u Zadru je objavljeno njegovo djelo ''[[Knjiga o hrvatskim kraljevima]]'', a u to vrijeme počinje pisati i ''[[Istarske priče]]''. Nekoliko godina kasnije objavljuje ''[[Veli Jože|Velog Jožu]]'' ([[1908]].) - djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. [[1916]]. godine objavio je nekoliko knjiga: ''[[Utva zlatokrila]]'', ''[[Medvjed Brundo]]'', ''[[Stoimena]]''.
Red 19:
Prvih dvadesetak godina njegova stvaralaštva uglavnom se poklapaju s razdobljem [[hrvatska moderna|hrvatske moderne]] i u tom vremenu Nazor prelazi put od diletantskog pjesnika u traženju vlastitog puta, preko nacionalno angažiranog poetskoga tribuna- ponesenog [[mitologija|mitološko]]-[[legende|legendarnim]] i povijesnim hrvatskim i šire slavenskim motivima (''Slavenske legende'', 1900; ''Živana'', 1902; ''Knjiga o kraljevima hrvatskijem'', 1904) te potrebom za osvješćivanjem i prosvjećivanjem [[istra|istarskog]] puka (poema ''Krvava košulja'', 1905) - preko pjesnika dionizijske životne radosti i panteističkog zanosa prirodom koji se napaja na vrelu poganskoga klasicizma te [[Stari zavjet|starozavjetnih]] [[Biblija|biblijskih]] tekstova (''Lirika'', 1910; ''Nove pjesme'', 1913), do sebi okrenuta refleksivnog lirika što se počinje zatvarati u svoj nutarnji svijet (''Intima'', 1915). Nazorova [[ditiramb|ditirampski]] raspjevana lirika, puna poleta i optimizma, razlikovala se od prevladavajućih pesimističkih, sumornih raspoloženja u poeziji hrvatske moderne, ali po svojoj okrenutosti [[mit]]u i [[legenda|legendi]], pa i kultu snage, ona se ipak uklapala u slična neo-romantičarska strujanja europske [[moderna|moderne]]. Njegovi prozni radovi iz modernističke faze s jedne strane naslanjaju se na prošlostoljetnu nacionalno-prosvjetiteljsku tradiciju (roman ''Krvavi dani'', 1908), ali s druge strane u njima su vidljivi i uticaji novih, modernističkih stilova. U svojim ''Istarskim pričama'',1913 Nazor je ostvario sretan kompromis između odrađivanja nacionalnog »duga« i uklapanja u tijekove moderne [[književnost]]i. U njima je snažno istaknuta autorova nacionalna i socijalna angažiranost, ali je ona iskazana na nov, moderniji način, specifičnim nazorovskim miješanjem realnog i fantastičnog, dok se upletanje [[folklor]]nih motiva (u ''Velom Joži'','' Boškarini'' i ''Divičinu gradu'') podudaralo s neoromantičnim okretanjem folklornoj baštini i mitu. Njemu je odgovarala forma poetske alegorijske priče, vrlo bliske artističkoj bajci [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]] i [[Maurice Maeterlinck|Mauricea Maeterlincka]], a njezina liričnost, sklonost prema [[simbol]]u i umjetna dekorativnost idealno su se poklapale s njegovim umjetničkim nagnućima, pa je svojim ''Istarskim pričama'', posebno onima uvrštenima u prvo izdanje zbirke – ''Halugica'', ''Albus kralj'',.... - potpuno zakoračio u svijet [[Bajka|bajkovite]] modernističke secesionističke priče.
Počevši od pjesničkih zbirki ''Intima'' i ''Pjesni ljuvene'',[[1915]]. godine, Nazor se sve više zatvara u svoj unutarnji svijet; u njegovu stvaralaštvu postaju dominantne teme unutarnjeg pročišćenja, samoprijegorne žrtve i uzvišene osamljenosti, a sklonost k alegorijskom iskazu sve je očitija (ep ''Utva zlatokrila'', 1916; zbirka priča ''Stoimena'', 1916; ''Legenda o svetom Hristoforu'', 1922; ''Pjesme o četiri arhanđela'', 1927). Kroz Nazorovo stvaralaštvo možemo pratiti motivsko-tematsku i stilsku povezanost pojedinih djela koja organski izrastaju jedna iz drugih, a ipak su ona raznolika, jer je kod njega zamjetna stalna težnja za promjenom. Tako u vremenu kad u hrvatskoj književnosti postaju sve dominantniji [[avangarda|avangardni]] stilovi, posebice [[ekspresionizam]], Nazor je — tražeći nov izraz i nove motive — pokušao slijediti poratni senzibilitet (novela ''Crveni tank'', 1922), ali nove kvalitetne domete u svojem stvaralaštvu on je ostvario na drugom području okrenuvši se svojim vlastitim inspiracijama (sjećanju na djetinjstvo na
== Opus ==
|