Razlika između verzija stranice "Optička rotacija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: ==Uvod== Još 1812. godine Jean-Baptiste Biot je zapazio da kristali kvarca imaju sposobnost rotacije ravni linearno polarizirane svjetlosti. Pokazalo se da i n... |
mNo edit summary |
||
Red 8:
==Specifični ugao rotacije==
Ugao za koji optički aktivna supstanca zakreće ravan polarizirane svjetlosti proporcionalan je broju optički aktivnih molekula u jedinici zapremine i dužini puta svjetlosti. Konstanta proporcionalnosti se naziva specifični ugao rotacije i kod određene [[Talasna dužina|talasne dužine]] i određene [[Temperatura|temperature]] je karakteristična veličina za svaku optički aktivnu supstancu.
<math>\alpha = [\alpha]_D\cdot l\cdot c</math>
Red 16:
==Mjerenje optičke rotacije pomoću polarimetra==
Za mjerenje ugla zakretanja polarizirane [[Svjetlost|svjetlosti]] koristi se polarimetar. Kao izvor monohromatske [[Svjetlost|svjetlosti]] koristi se [[Natrijum|natrijumova]] lampa (njenu svjetlost oko 99% čini natrijumova D-linija 589,3 nm, što se naznačava u oznaci za specifični ugao indeksom D). Kao polarizator i analizator se u polarimetrima koriste Nicolove prizme (kristal islandskog kalcita) i postavljaju se tako je polarizator fiksiran (služi za pretvaranje obične svjetlosti u polariziranu), a analizator sa kružnom skalom može da rotira za 360°. Kad se analizator dovede u položaj da njegova osa zaklapa ugao 90° sa osom polarizatora, detektuje se minimalna jačina svjetlosti. Kako ljudsko oko nije sposobno da detektuje minimum jačine svjetlosti, u polarimetrima se koristi još jedna prizma postavljena pod uglom 1 – 7° iza polarizatora, čime se na zaklonu dobija sjena. Okretanjem analizatora potrebno je pronaći položaj u kojem su oba dijela vidnog polja jednako osvijetljeni.
==Vanjski linkovi==
| |||