Razlika između verzija stranice "Hasanaginica"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice |
rev vandalizma |
||
Red 1:
'''Hasanaginica''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] i [[Bošnjaci|bošnjačka]] usmena [[balada]], koja je nastala između [[1646]]. i [[1649|49]]. u okrilju [[beg]]ovske bošnjačke porodice iz [[Imotski|Imotske krajine]] koja je tada bila dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava [[1774]]. [[Italija|talijanski]] [[putopis|putopisac]], [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Venecija|Veneciji]]. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao [[Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]]), [[Walter Scott]] ([[1798]]), A. S. [[Puškin]] ([[1835]]), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]]) su samo neka od imena koja su prevodila "Hasanaginicu". Za "Hasanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala.
''Hasanaginica'' je služila i kao predložak za prvu bošnjačku operu, a premijerno je izvedena u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[2000]]. godine. Libreto je napisao [[Nijaz Alispahić]], kompoziciju [[Asim Horozić]], režiju je vodio [[Sulejman Kupusović]], a u naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere [[Amila Bakšić]].
== Pozadina i stvarni likovi balade ==
Ova balada je nastala u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine [[Biokovo]] (1762m). Radnja se dešava u Vrdolu, današnjem Zagvozdu i Župi gdje je Hasan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Hasan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Hasanagica sahranjena. Njen [[mezar]] leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu. <br />
Povrede koje se spominju u baladi Hasan-aga je zadobio u borbi sa kršćanskim odmetnicima ([[1645]]-69). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) ga nije nijednom posjetila, "od stida" kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući sa djecom. Međutim, Hasan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru, te da se vrati svojoj majcu u [[Klis]]. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je po dolasku tjera sa dvora.
To se dešava najvjerovatnije između [[1645]]. i [[1648]]. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje ugovara brak sa "Imotskim kadijom". To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući ličnu korist iz toga braka.
Hasanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. Hasan-agina surovost se tada primjećuje kad doziva djecu: "sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda."
Njeno srce nije moglo više da izdrži te pada na zemlju i umire od bola i nepravde gledajuću u svoju djecu:
<center>
''Uput se je s dušom rastavila''<br />
''Od žalosti gledajuć sirota!''
</center>
Teško je znati šta se od ovoga stvarno dogodilo, možda sve a možda samo poneki fragmenti. Ipak, zna se da su sljedeće osobe stvarno postojale:
* [[Hasan Arapović]] - Hasanaga, vjerovatno graničar tadašnje bosanske države (''vidi kartu dolje'')
* Hasanaginica - [[Fatima Arapović]] (''rođ. Pintorović''), Hasan-agina žena
* Beg Pintorović, brat Fatime Arapović
Takođe postoje ostaci Hasan-aginih dvora i kule, kao i Fatimin mezar u blizini.
Bosanski književnik [[Alija Isaković]] je iznio zanimljivu konstataciju, napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama Hasanaginica (Fatima Arapović) nemajuću kome drugom da ispriča svoju bol i patnju za djecom. Ni ta se mogućnost ne bi trebala isključiti.
== Tekst Hasanaginice ==
[http://bs.wikisource.org/wiki/Hasanaginica Tekst na Wikizvoru]
== Vanjski linkovi ==
[http://www.efs.edu.jonkoping.se/images/Image62.gif Ostaci Hasan-agine kule]
[http://www.its.caltech.edu/~bosnia/history/supii.html Karta Bosne 17-19.vijek]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost]]
[[hr:Asanaginica]]
[[sr:Хасанагиница]]
| |||