Razlika između izmjena na stranici "Knjiga"

Dodana 2.953 bajta ,  prije 13 godina
nema sažetka izmjene
m (robot Dodaje: uz:Kitob)
[[Slika:Latin dictionary.jpg|mini|Knjiga]]
Knjiga je skup ili kolekcija pisanih, štampanih, ilustrovanih ili praznih listova, načinjenih od papira, pergamenta ili nekog drugog materijala, koje su obično spojene sa jedne strane. Strane listova knjige zovu se stranice. U novije vrijeme postale su poznate i [[elektronske knjige]].
'''Knjiga''' je napisani rad ili sastav koji je objavljen, odštampan na povezanim stranicama i upakovan između zaštitnih korica. To je fizički objekat koji se sastoji od određenog broja stranica spojenih zajedno.
 
Prema UNESCO-voj definiciji knjiga mora imati minimalno 49 stranica. Publikacija sa manje od 49 stranica naziva se [[brošura]].
Knjiga je već dugi niz vijekova sredstvo za pamćenje i prenos informacija.
 
Knjiga se koristi za čitanje očima ili vrhovima prstiju, te u slučaju [[audioknjiga]] sluhom. Na taj način se prikupljaju informacije koje su odštampane ili snimljene.
== Vrste knjiga ==
*Knjige poslovne evidencije, knjigovodstva, su zapisi u koje su unešeni trgovački računi.
*Knjiga scenarija je napisana verzija komada ili drugog dramatskog sastava, koristi se za pripremu izvođenja.
*[[Kur'an]], sveta Knjiga [[Islam]]a, objavljena od [[Allah]]a poslaniku [[Muhammed]]u, tokom njegovog života u [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]].
*[[Biblija]], [[Sveto pismo]] (Knjiga, Dobra knjiga, Riječ Božija) je sveti spis [[Kršćanstvo|Hrišćanske-Kršćanske]] religije.
* [[Bijela knjiga]], dokument koji sadrži stajalište [[vlada|vlade]], organizacije, udruženja ili kompanije.
* [[Bukvar]], knjiga namijenjena početnicima koji trebaju da nauče čitati i pisati.
 
Pod nazivom knjiga se također podrazumjevaju literarni radovi koji se sastoje određenog broja tomova, te se time razlikuju od časopisa i magazina, koji izlaze periodično i na neodređeno vrijeme.
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Book|Knjiga}}
http://www.knjiga.ba - Knjige iz BiH regiona
 
Ljudi koji vole da sakupljaju ili čitaju knjige zovu se ''bibliofili'', knjgoljupci ili, neformalno, knjiški crvi.
[[Kategorija:Knjiga]]
 
==Historija knjige==
{{Wikicitat}}
 
[[Image:Bucheinband.15.Jh.r.Inkunabel.jpg|thumb|left|Inkunabula iz 15. stoljeća]]Kada su antičke civilizacije izumile pismo, koristili su gotovo sve na čemu se moglo pisati kao podlogu: kamene, glinene, drvene ili metalne ploče. Prvi alphabet potiče iz Egipta iz 1800 godine p.n.e., i njime pisani tekstovi nisu poznavali rastavljene riječi, niti bilo koju formu interpunkcije. Pisano je s lijeva na desno, s desna na lijevo, a poznato je čak i pisanje naizmjeničnih redova u suprotnim smjerovima. Tehnički naziv za ovaj način pisanja je [[bustrofedon]], što doslovno znači “skretanje volova”, zbog načina na koji zemljoradnici upravljaju volovima prilikom oranja.
[[ar:كتاب]]
 
[[az:Kitab]]
Najstariji preci knjige su svici papirusa kod Egipćana, od kojih je najstariji sačuvani primjerak star preko 5000 godina.
[[be-x-old:Кніга]]
 
[[bg:Книга]]
Grci I Rimljani preuzeli su svitke papirusa i koristili ih sve do 1. stoljeća, kada su se pojavile prve knjige u današnjem smislu riječi, tzv. kodeksi. Te su se knjige sastojale iz više komada pergamenta jednake veličine, koji su savijani na sredini i spajani kožnom kopčom.
[[bm:Gafɛ]]
 
[[bn:বই]]
U 14. stoljeću pergament je zamjenjen papirom, koji je bio mnogo jeftiniji i jednostavniji za proizvesti. Knjige štampane u prvom periodu evropskog štamparstva (do 1500. god.) nazivaju se [[inkunabule]]. Nakon prelaska sa pisanja rukom na štamparski proces, koji se stalno poboljšavao, ova se tehnika proširila po cijeloj Evropi, te je počela masovna proizvodnja knjiga, što je biojedan od glavnih uzročnika [[reformacija|Reformacije]] i kasnijeg Prosvjetiteljstva. Znanje je tako u Evropi prestalo pripadati privilegovanima, te postalo svakome pristupačno javno dobro.
[[br:Levr]]
 
[[ca:Llibre]]
U 21. stoljeću pojavile su se neke novine, kao što su elektronske i audioknjige, koje se mogu kupiti preko interneta. Ovaj način distribucije postavlja novi izazov u definiranju pojma knjiga, jer u pravilu ne mora postojati u štampanom obliku.
[[chr:ᎪᏪᎵ]]
 
[[cs:Kniha]]
 
[[cv:Кĕнеке]]
 
[[cy:Llyfr]]
==Vrste knjiga==
[[da:Bog]]
 
[[de:Buch]]
Bilježnice su razne vrste praznih knjiga u koje korisnik sam upisuje podatke. Učenici ih korsite za zapisivanje bilješki sa predavanja, naučni radnici za bilježenje progresa svoga rada. Većina bilježnica je uvezana metalnom spiralom, tako da se listovi mogu lako iskinuti. Na sličan način se koriste i adresari, planeri, rokovnici, itd.
[[el:Βιβλίο]]
 
[[en:Book]]
[[Album|Albumi]] se koriste za čuvanje kolekcija slika, fotografija, uspomena ili poštanskih markica.
[[eo:Libro]]
 
[[es:Libro]]
Dnevnik je knjiga za bilježenje podataka na periodničnoj bazi. Primjer je brodski dnevnik, gdje se upisuju dnevni podaci o putovanju, ili lični dnevnici, gdje vlasnik bilježi svoje doživljaje.
[[et:Raamat]]
 
[[eu:Liburu]]
Knjige poslovne evidencije i knjgovodstva koriste se za evidenciju poslovnih transakcija u procesu knjigovodstva ili računovodstva.
[[fa:کتاب]]
 
[[fi:Kirja]]
Školske knjige su namjenjene učenicima i napisane su shodno planu i programu škola kojima su namjenjene. Za učenike nižih razreda obično se izdaju i vježbanke, u kojima oni popunjavaju praznine ili rješavaju prethodno postavljene zadatke.
[[fr:Livre (document)]]
 
[[gl:Libro]]
Priručnik je knjiga u kojoj su sadržani samo nepristrani podaci, bez eseja, priča ili komentara. Godišnjak je vrlo generalan priručnik koji izlazi svake godine, u kome su hronološki izlistani podaci vezani za jedno ili više oblasti. Godišnjak koji pruža detaljne upute o nekoj užoj stručnoj oblasti naziva se [[vademekum]].
[[he:ספר]]
 
[[hr:Knjiga]]
[[Enciklopedija]] je knjiga ili set knjiga koja sadržava članke i objašnjenja o raznim temama. Rječnik je knjiga koja sadržava liste riječi, njihovu etimologiju i značenje. Zbirka geografskih i drugih karata zove se atlas.
[[hu:Könyv]]
 
[[ia:Libro]]
[[Bijela knjiga]], dokument koji sadrži stajalište [[vlada|vlade]], organizacije, udruženja ili kompanije.
[[id:Buku]]
 
[[io:Libro]]
Knjige se također mogu dijeliti i po načinu na koji u uvezane. Knjige tvrdih korica su trajnije od knjiga mekih korica, koje su obično jeftinije.
[[is:Bók]]
 
[[it:Libro]]
Izdavaštvo je proces proizvodnje knjiga, magazina i novina za daljnju prodaju i distribuciju, obično u velikim nakladama, od strane izdavačkih kuća. Takve knjige se dijele na belatristiku (izmišljene priče) i stručnu literaturu (istinite informacije). Najopsežniji prozni oblik, sa više od 60.000 riječi, zove se [[roman]].
[[iu:ᕿᒥᕐᕈᐊᑦ/qimirruat]]
 
[[ja:本]]
==Relevantni članci==
[[kab:Adlis]]
 
[[ko:책]]
* [[la:LiberAudioknjiga]]
* [[lt:KnygaPisac]]
* [[nah:ĀmoxtliBiblioteka]]
* [[Elektronska knjiga]]
[[nap:Libbro]]
[[nds:Book]]
[[nds-nl:Boek (literetuur)]]
[[nl:Boek (document)]]
[[nn:Bok]]
[[no:Bok]]
[[oc:Libre]]
[[pdc:Buch]]
[[pl:Książka]]
[[pt:Livro]]
[[qu:Liwru]]
[[ro:Carte]]
[[ru:Книга]]
[[simple:Book]]
[[sk:Kniha]]
[[sl:Knjiga]]
[[sq:Libri]]
[[sr:Књига]]
[[sv:Bok]]
[[th:หนังสือ]]
[[tl:Aklat]]
[[tpi:Buk]]
[[tr:Kitap]]
[[uk:Книга]]
[[uz:Kitob]]
[[vi:Sách]]
[[wa:Live (po lére)]]
[[yi:ספר]]
[[zh:图书]]
[[zh-classical:圖書]]
[[zh-min-nan:Chheh]]
[[zh-yue:書]]
20

izmjena