Razlika između verzija stranice "Učesničko posmatranje"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dkusic (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Dkusic (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 1:
'''Učesničko posmatranje''' (na engleskom, ''participant observation'') je jedan od veoma poznatih i uticajnih istraživačkih [[metod]]a, odnosno [[metodologija]], koji je razvila američka [[antropologija]] u [[20. vijek]]u. Ovaj metod predstavlja značajnu istraživačku strategiju kojoj je cilj da postigne blisko i intimno poznavanje date skupine individua (kao što su vjerske, profesionalne ili devijantne skupine) i njihovih praktikovanja (praksi) putem intenzivnog uključenja u tu ljudsku skupinu i njen prirodni okoliš. Ovaj metod je iznikao iz [[terenski rad (antropologija)|terenskog rada]] [[socijalna antropologija|socijalnih antropologa]] i iz urbanih istraživanja [[čikaška antropološka škola|Čikaške antropološke škole]].
 
Dakle, '''učesničko posmatranje''' vuče korijene iz antropologije, a kao mmetodologijametodologija može se pripisati [[Frank Hamilton Cushing|Franka Hamiltonu Cushingu]], budući da ju je on primijenio u svojoj studiji o [[Zuni]] Indijancima, krajem 19. vijeka; kasnije, ovaj metod je primijenjen na proučavanja ne-Zapadnih društava i naroda, naročito u radu [[Bronislaw Malinowski|Bronislawa Malinowskog]], [[Edward Evans-Pritchard|Edwarda Evans-Pritcharda]] i [[Margaret Mead]], u prvoj polovini 20. vijeka. Ovaj metod je nastao kao glavni metodološki pristup [[antropolog]]a u njihovim [[etnografija|etnografskim]] istraživanjima, nalažući njegovanje prisnih odnosa s lokalnim [[kazivač]]ima kao način sticanja znanja o datoj kulturi, uključujući kako ''posmatranje'' (opservacija) tako i ''učestvovanje'' (participacija) istraživača u društvenom životu skupine koju proučava. Živeći u kulturi koju proučavaju, istraživači su bili u stanju da formulišu izvještaje iz prve ruke i da tako postignu novi uvid.