Razlika između verzija stranice "Ključ (stari grad)"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Čvor značenja|Ključ}}
[[Slika:Kljuc.gacko.jpg|250p|mini|Stari grad Ključ danas]]
'''Ključ''' je stari grad u istočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
== Historija ==
[[Slika:Kosace.gif|mini|250p|left|Plemićki grb Kosača]]
Nije objašnjeno zašto se Ključ ne navodi već u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrđuju posjedi
Nadgledajući susjednu Cernicu (staro naselje još u vrijeme Rimskog carstva), grad je osmatrao kretanje najvažnijim trgovačkim drumom, [[Dubrovnik]]-[[Goražde]]. Medu hercegovim rezidencijama najduže je opstajao pod osmanskom opsadom. Tako je upad njihovih pokretljivih trupa osujećen u julu 1463. godine, ponovnim i kratkim pripajanjem hercegovoj teritoriji. Krajem 1465. godine Kosača od Dubrovčana traži namirnice za opkoljenu tvrđavu. Zbog bojazni od odmazde, njegov zahtjev je odbijen i upućen na ugarske zapovjednike.
Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Ključem od 1464-1468. godine, da bi slijedeće godine pao pred Osmanlijskim osvajačima namjesnik hercegovačkog paše. Pred Austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Ključa preuzima novopodignuti grad u Koritima.
Položaj zidova ograničen je krečnjačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu. Sudeći po ostacima kružnih udubljenja u zidu, šetnicu je podržavala drvena galerija.▼
Unutrašnjost zatvara dvorišni prostor 51x19,2 m, a na najvišem grebenu uzdiže se glavna kula (donžon) četverougaone osnove, 8,00x8,00 m sa zidom debelim 1,80 m. Južno od glavnog ulaza raspoređena je četvrtasta kula 7,00x3,40 m koju je Delić nazvao tamnicom. Sa zidovima širokim od 0,80 do 1,00 m, ona je nadzirala tajni izlaz za donji grad.▼
Iznad sjeveroistočnog bedema zapažaju se topovski otvori i brojne puškarnice-strijelnice. Na zidovima glavne kule vidljiva je daleko manja brojnost otvora za vatreno i hladno oružje.▼
Za arhitekturu grada možda je najvažniji opis spoljnog bedema gornjeg grada, visokog oko 7,00 m i širokog do 3,50 m, što je, bez sumnje, neuobičajeno za srednjovjekovne gradove. Za zapadni i južni zid tog dijela grada Delić ističe da su imali debljinu 0,80 m i da odatle opsađenim nije prijetila opasnost.▼
Prilaz glavnom ulazu gornjeg grada bio je izveden kroz bočni zid visok 2,00 m i širok 1,40 m. U tom dijelu tvrđave vodosnabdijevanje je bilo redovnije iz do danas dobro očuvane cisterne 4,00x3,00 m. Uz nju se prepoznaju ostaci neidentifikovane stambene zgrade na putu prema tamnici.▼
== Arheologija ==
Odmah poslije 1878. godine, na Ključu je istraživao inženjer Hugo Jedlička. Vodeći arheološka iskopavanja, prenio je dva topa u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu. Na brdu Ćućenica južno od grada nalaze se [[Stećak|stećci]] iz srednjovjekovnog doba od kojih su neki prenešeni u Zemaljski muzej.
== Arhitektura ==
[[Slika:Kljuc2.gacko.JPG|250p|mini|Izgled u vrijeme Kosače]]
▲Položaj zidova ograničen je krečnjačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu.
▲Unutrašnjost zatvara dvorišni prostor 51x19,2 m, a na najvišem grebenu uzdiže se glavna kula
Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru.▼
▲Iznad sjeveroistočnog bedema zapažaju se topovski otvori i brojne puškarnice
▲Za arhitekturu grada možda je najvažniji opis spoljnog bedema gornjeg grada, visokog oko 7,00
▲Prilaz glavnom ulazu gornjeg grada bio je izveden kroz bočni zid visok 2,00 m i širok 1,40
▲Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru.
|