Razlika između verzija stranice "Apstraktna algebra"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: '''Apstraktna''' ili '''osnovna''' algebra je disciplina matematike koja se bavi primjenom logike za građenje formalne osnove za matematiku. Današnja se alge...
 
No edit summary
Red 1:
'''Apstraktna''' ili '''osnovna''' algebra je disciplina [[matematika|matematike]] koja se bavi primjenom [[logika|logike]] za građenje formalne osnove za matematiku. Današnja se algebra može gledati kao pokušaj uopćavanja već milenijumima poznatih osobina [[broj|brojeva]] i aritmetičkih operacija ([[sabiranje|sabiranja]], [[oduzimanje|oduzimanja]], [[množenje|množenja]], i [[dijelenje|dijeljenja]]) uz njih, a i postavljanjem istih već poznatih pravila na tvrdi temelj u današnoj formalnoj [[logika|logici]].
 
== Historija ==
 
Formalna algebra počinje u osamnaestom stoljeću. U to vrijeme [[LeonardLeonhard Euler]] pokreće svoje sistematsko istraživanje svojstava brojeva, posebno [[prim broj|prim brojeva]]. Njegovi su rezultati postali osnovom discipline teorije brojeva. Kasnije se, u bližim istraživanjima poopćenih algebarskih struktura, pokazalo da prim brojevi igraju vodeću ulogu, jer je puno tih struktura u svojim osnovnim crtama identično malom broju "osnovnih", koje proizlaze iz dijeležnih svojstava cijelih brojeva.
 
Veliki doprinos algebri dao je mladi francuski genij [[Évariste Galois]], koji je prvi sistematski uveo pojam [[grupa|grupe]]. Njegov je rad doprinio slavljenom teoremu o nerješivosti jednačina stepena višeg od 5 pomoću radikala i četiri aritmetičke operacije.