Razlika između verzija stranice "Topaz"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
članak Topaz premješten na Topaz (film) |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Prijevod}}
{{Čvor značenja|Topaz}}
<!--
{{Infokutija mineral
| ime = Topaz
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = TopazUSGOV.jpg
| slika_velicina = 250px
| naslov =
| formula = <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>
| molarna_masa =
| boja = bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
| habitus = kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
| sustav = rompski, k.r. ''mmm''
| sraslaci =
| kalavost = savršena po {001}
| lom = školjkast
| zilavost =
| tvrdoca = 8
| sjaj = staklast
| polish =
| indeks_loma = ''N<sub>p</sub>'' = 1, 610 - 1,631 , ''N<sub>m</sub>'' = 1,610 - 1,631, ''N<sub>g</sub>'' = 1,617 -1,638
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija = u žutoj ili svijetlozelenoj boji
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 3,49 - 3,6
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = proziran do poluproziran
| drugo =
| reference =
}}
-->
[[Image:Topaz-2.jpg|thumb|desno|Bezbojni topaz, Minas Gerais, Brazil]]
Topaz je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>. Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti [[prutanje]]. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i [[radijacija|ozračiti]], pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju ([[iridiscencija]]), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.
== Ležišta i nalazišta ==
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama [[granit]]a i [[riolit]]a. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna [[Utah]], [[SAD]]). Moguće ga je naći i uz [[fluorit]], [[mikroklin]] i [[kasiterit]]. Nalazimo ga na [[Ural]]u i [[Ilmen]]u, u [[Češka|Češkoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Meksiko|Meksiku]] te u [[SAD]]-u.
Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu [[1984.]] godine, teži 6.2 kg i nalazi se u [[Velika Britanija|britanskoj]] Kraljevskoj kolekciji.
== Etimologija i upotreba ==
Ime "topaz" dolazi od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''topazos'', što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u [[Crveno more|Crvenom moru]], kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti [[olivin]]) koji se kopao u [[Antika|antička vremena]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.
Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca [[studeni|studenog]], a plavi topaz mjeseca [[prosinac|prosinca]].
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Topaz|Topaz}}
* Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, ''Manual of Mineralogy'', 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://webmineral.com/data/Topaz.shtml Webmineral] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.mindat.org/show.php?id=3996&ld=1&pho= Mindat with location data] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://mineral.galleries.com/minerals/silicate/topaz/topaz.htm Mineral galleries] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
[[Kategorija: Minerali]]
[[bg:Топаз]]
[[cs:Topaz]]
[[de:Topas]]
[[en:Topaz]]
[[es:Topacio]]
[[et:Topaas]]
[[fi:Topaasi]]
[[fr:Topaze (minéral)]]
[[he:טופז]]
[[hu:Topáz]]
[[ja:トパーズ]]
[[ko:홍옥]]
[[lt:Topazas]]
[[nl:Topaas]]
[[no:Topas]]
[[pl:Topaz]]
[[pt:Topázio]]
[[ro:Topaz]]
[[ru:Топаз]]
[[sv:Topas]]
[[tr:Topaz]]
[[ug:سېرىق قاشتېشى]]
[[zh:黄玉]]
| |||